Thursday, February 3, 2011

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ustanovljena je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je usaglašen u gradu Dejtonu (SAD), tokom novembra, a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu.

Ovaj najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine sastoji se od dva doma - Predstavničkog doma i Doma naroda a sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma Paramentarne skupštine BIH.

Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH do 2002. bio je dvije godine, a nakon izbora 2002. oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.

Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje njenih ovlaštenja ili dodijeljenih sporazumom entiteta.

Domovi Parlamentarne skupštine BiH vrše zakonodavnu, informativnu i kontrolnu aktivnost i reguliraju unutrašnju organizaciju i način svog rada.

Sjedište Parlamentarne skupštine BiH je u Sarajevu, Trg BiH br. 1.




Funkcije Parlamentarne skupštine BiH

Parlamentarna skupština:

U skladu s članom IV. Ustava BiH, Parlamentarna skupština nadležna je za:
donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka Predsjedništva ili za provođenje njenih funkcija prema ovom ustavu;
odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine;
odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine;
odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora;
druga pitanja potrebna za provođenje njenih funkcija, ili ona koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta.

Kako proizilazi i iz člana IV. Ustava BiH, uloga koja se automatski vezuje za Parlamentarnu skupštinu je zakonodavna uloga. U izvršavanju te uloge, Parlamentarna skupština djeluje u oblastima koje su Ustavom BiH definirane kao nadležnosti državnog nivoa vlasti. Prema članu III. Ustava BiH, to su:
vanjska politika;
vanjskotrgovinska politika;
carinska politika;
monetarna politika;
finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;
provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući odnose s Interpolom;
uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava;
reguliranje međuentitetskog transporta; i
kontrola zračnog saobraćaja.

Sve funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima, ali isto tako je predviđeno i da će Bosna i Hercegovina, dakle državni nivo vlasti, preuzeti nadležnost (i) u svim pitanjima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta, potom (ii) u pitanjima koja su predviđena u aneksima od 5 do 8 Dejtonskog sporazuma ili (iii) u pitanjima koja su potrebna za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.

Osim zakonodavne, Parlamentarna skupština ima i finansijsku ulogu, s obzirom da je u njenoj nadležnosti odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, te odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine. Ne ulazeći u suštinu, dovoljno je naglasiti da se prilikom donošenja budžeta primjenjuju iste odredbe kojima se regulira osnovni zakonodavni postupak.

U direktnoj vezi s finansijskom ulogom Parlamentarne skupštine je njena nadzorna uloga, koja se ogleda kako u obavezi izvršne vlasti da Parlamentarnoj skupštini podnese izvještaj o izvršenju budžeta, tako i u pravu Parlamentarne skupštine da taj izvještaj prihvati ili odbije.

Parlamentarna skupština ovlaštena je i da izvršnoj vlasti da ili uskrati saglasnost za ratifikaciju međunarodnog ugovora ili sporazuma, odnosno njegovo otkazivanje. Ovo ovlaštenje ukazuje da Parlamentarna skupština, uz navedene, ima i kontrolnu ulogu.

Kontrolna uloga Parlamentarne skupštine izražena je i kroz rad njenog Doma naroda, čiji je zadatak da štiti interese tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, odnosno da vodi računa da ne dođe do povrede tzv. vitalnog nacionalnog interesa jednog od tri konstitutivna naroda.

Kontrolna uloga Parlamentarne skupštine ogleda se i u njenom ovlaštenju da potvrđuje imenovanje Vijeća ministara BiH (koje vrši Predstavnički dom), prati i kontrolira njegov rad putem različitih mehanizama i  izglasa mu nepovjerenje, ako to ocijeni potrebnim. U primjeni ovih ovlaštenja, a što se može zaključiti iz navedenog, kontrolna uloga nadopunjena je izbornom ulogom, koja je naročito došla do izražaja osnivanjem Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH sredinom 2006. godine. Njeno postojanje utvrđeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH, dok je njen rad propisan Poslovnikom o radu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine - čime se nameće zaključak da Komisija i djeluje u okviru Predstavničkog doma.

Broj članova Komisije za izbor nije stalan i utvrđuje se za svaki saziv Doma, s tim da je propisano da Komisiju čine po jedan predstavnik svake političke stranke, koalicije i liste nezavisnih kandidata, kao i svi nezavisni kandidati koji su nosioci poslaničkih mandata u Domu.

Komisija je nadležna da ispituje i analizira sve dostupne informacije koje joj dostave Centralna izborna komisija i Državna agencija za istrage i zaštitu radi ocjenjivanja i utvrđivanja podobnosti kandidata za obavljanje dužnosti predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH – dakle, za iste poslove koje je do osnivanja Komisije obavljao Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR). Svojim mišljenjem Komisija daje preporuku Domu za potvrđivanje kandidata imenovanih na dužnosti predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH, iako, treba napomenuti, njeno mišljenje nije obavezujuće.

Konačno, kada se riječ o ulogama Parlamentarne skupštine, treba spomenuti i da je ona jedina ovlaštena za davanje autentičnih tumačenja akata koje donosi, što znači da ima i ulogu tumača važećeg zakonodavstva.

Predstavnički dom ima 42 člana, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske. Kvorum čini većina svih članova izabranih u Predstavnički dom.

U svom radu, Predstavnički dom rukovodi se Ustavom BiH, zakonima i Poslovnikom Predstavničkog doma.

Radom Predstavničkog doma rukovodi Kolegij.

Donošenje odluka u Predstavničkom domu

U skladu s Poslovnikom Predstavničkog doma, odluke u Domu donose se većinom glasova poslanika koji su prisutni i glasaju. "Suzdržani" glasovi ubrajaju se u kvorum i ne dodaju se glasovima "za", odnosno "protiv". Poslanici ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu poslanika s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i ovim poslovnikom.

Ako se poslanik prilikom glasanja ne izjasni "za", "protiv" ili "suzdržan", a prisutan je u sali prilikom glasanja, smatra se "suzdržanim".

U svim slučajevima, broj prebrojanih glasova mora biti najmanje jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz svakog entiteta, osim ako za odlučivanje o pojedinim pitanjima Ustavom BiH ili Poslovnikom nije drugačije određeno.

Procedure kada većina ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta

Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući može odrediti pauzu u trajanju do 60 minuta, tokom koje Kolegij, u saradnji s predsjedavajućim klubova i nezavisnim poslanicima, pokušava naći rješenje.

Ako sporno pitanje nije riješeno nakon pauze, predsjedavajući saziva Kolegij, koji, radeći kao komisija, nastoji u roku od tri dana postići saglasnost.

Ako Kolegij uspije postići saglasnost, o tome se obavještava Dom, nakon čega se glasa u skladu s navedenim principima (definiranim članom 79. Poslovnika)

Ako Kolegij ne uspije postići saglasnost ili ako postigne saglasnost novim rješenjem koje nije bilo predmet glasanja u Domu, odluku donosi većina od ukupnog broja poslanika koji su prisutni i glasaju , uz uslov da glasovi ‘’protiv’’ ne sadrže dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta.

U slučaju nedostatka kvoruma, ako nakon pauze predsjedavajući utvrdi ili glasanje pokaže da i dalje nema kvoruma, razmatrano pitanje odgađa se za drugu sjednicu.

Radom Doma rukovodi Kolegij koji čine predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma. U skladu sa Ustavom BiH, članovi Kolegija se na dužnosti predsjedavajućeg Doma rotiraju svakih osam mjeseci.

Sjednice Doma saziva i dnevni red predlaže predsjedavajući Doma u dogovoru sa svojim zamjenicima.

Prema Poslovniku Predstavničkog doma, Kolegij je zadužen za: ostvarivanje prava i dužnosti poslanika, koji su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti te izradu prijedloga kriterija kojima se reguliraju prava i obaveze poslanika na profesionalnom radu, zatim saradnju s Domom naroda, uključujući održavanje plenarne sjednice oba doma na svoj ili na zahtjev Kolegija Doma naroda, te za održavanje zajedničkih sjednica kolegija, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske.

Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

U svom radu, Dom naroda se rukovodi Ustavom BiH, zakonima i Poslovnikom Doma naroda.

Radom Doma naroda rukovodi Kolegij.

Donošenje odluka u Domu naroda

Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka , tri hrvatska i tri srpska delegata a, prema Poslovniku doma, odluke u Domu donose se većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju. Delegati ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.

Ako se delegat prilikom glasanja ne izjasni ''za'', ''protiv'' ili ''suzdržan'', a prisutan je u sali prilikom glasanja, smatra se da je ''suzdržan''.

U svim slučajevima, broj prebrojanih glasova mora najmanje biti jednak kvorumu, osim ako Ustavom BiH i Poslovnikom doma nije drugačije predviđeno.


Odlučivanje u slučaju nedostatka glasova jednog entiteta

Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta ili ako se utvrdi da nema kvoruma, predsjedavajući može odrediti pauzu u trajanju do 60 minuta, tokom koje se pokušava naći rješenje.

U slučaju da nedostaje većina, ako sporno pitanje nije riješeno nakon pauze, predsjedavajući saziva Kolegij u roku od naredna tri dana kako bi se postigla saglasnost i o postignutoj saglasnosti odmah obavještava delegate.

Ako Kolegij ne uspije postići saglasnost, odluku donosi većina ukupnog broja delegata koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više delegata izabranih iz svakog entiteta. Dom se saziva radi glasanja u najkraćem mogućem roku nakon sjednice Kolegija, a u svakom slučaju najkasnije do tri dana.

Ako Kolegij uspije postići saglasnost, o tome obavještava Dom, nakon čega se glasa u skladu s članom 73. Poslovnika. Ako se tim glasanjem ne dobije potrebna većina, odmah se glasa u skladu s članom 74.(3) Poslovnika. (opširnije u Poslovniku)

U slučaju da nema kvoruma, ako nakon pauze predsjedavajući utvrdi ili glasanje pokaže da i dalje nema kvoruma, razmatrano pitanje odgađa se za sljedeću sjednicu.


Zaštita vitalnog nacionalnog interesa

Predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na zaštitu vitalnog interesa, predsjedavajući Doma naroda odmah će sazvati zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, s ciljem razrješenja tog pitanja. Ako to komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.


Radom Doma rukovodi Kolegij koji čine predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma. U skladu sa Ustavom BiH, članovi Kolegija se na dužnosti predsjedavajućeg Doma rotiraju svakih osam mjeseci.

Sjednice Doma saziva i dnevni red predlaže predsjedavajući Doma, u dogovoru sa svojim zamjenicima.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.

No comments:

Post a Comment