OKVIRNI ZAKON O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA U BOSNI i HERCEGOVINI

Na osnovu člana IV 4a), Ustava Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 29. aprila 2008. godine, i na 17. sjednici Doma naroda, održanoj 15. maja 2008.godine, usvojen je

OKVIRNI ZAKON O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA U BOSNI I HERCEGOVINI

POGLAVLJE I – PREDMET I NAČELA ZAKONA

Član 1.
(Predmet Zakona)

(1) Ovim zakonom okvirno se uređuje zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH, i to:

a) realizacija međunarodnih obaveza i saradnja u provođenju zaštite i spašavanja, odnosno Civilne zaštite;
b) nadležnosti institucija i organa BiH u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH;
c) koordinacija djelovanja institucija i organa BiH, entitetskih uprava Civilne zaštite i nadležnog organa za Civilne zaštite Brčko Distrikta BiH (u daljnjem tekstu Brčko Distrikt BiH);
d) Operativno – komunikacijski centar BiH – 112;
e) donošenje i usklađivanje planova i programa zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća;
f) javno informiranje i odnosi s javnošću;
g) financiranje;
h) Dan zaštite i spašavanja – Civilne zaštite BiH.

(2) Sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u entitetima i Brčko Distriktu BiH uređuje se entitetskim zakonima i zakonom Brčko Distrikta BiH.
(3) Upravne i stručno - operativne poslove zaštite i spašavanja u entitetima i Brčko Distriktu BiH obavljaju nadležne institucije i organi uprave entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Član 2.
(Definicije)

(1) Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka zaštite i spašavanja u odgovoru na prirodne ili druge nesreće.
(2) Civilna zaštita je planski organiziran dio sistema zaštite od prirodnih ili drugih nesreća koja obuhvaća organiziranje, pripremanje i učešće građana, poduzeća i drugih pravnih lica i profesionalnih službi, organizacija i udruženja na zaštiti i spašavanju ljudi, materijalnih dobara i okoliša od prirodnih ili drugih nesreća, te njihovih posljedica. Civilna zaštita je humanitarne i nevojne prirode.
(3) Prirodna nesreća je događaj koji je uzrokovan iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, sa ili bez čovjekovog uticaja, koji ugrožava zdravlje ili život ljudi, životinja, uzrokuje štetu na materijalnim dobrima i okolišu.
(4) Druge nesreće podrazumijevaju nesreće prirodnog porijekla ili nesreće koje je uzrokovao čovjek, konkretnog naziva, koje nisu obuhvaćene nijednom drugom klasifikacijom, kao što su: rudarske nesreće, epidemije zaraznih bolesti, avionske nesreće, željezničke nesreće, tehničko-tehnološke nesreće, posljedice terorističkih aktivnosti, neposredne ratne opasnosti i slično.
(5) Katastrofa je ozbiljan poremećaj funkcioniranja zajednice ili društva izazvan široko rasprostranjenim ljudskim, materijalnim, ekonomskim ili gubicima u okolišu koji prevazilaze sposobnost pogođene zajednice ili društva da se njima bave upotrebom vlastitih resursa. Ona je rezultat kombinacije opasnosti, uvjeta ranjivosti i nedovoljnih kapaciteta ili mjera da se smanji potencijalno negativna posljedica tog rizika.
(6) Prevencija je poduzimanje mjera i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprječava mogućnost nastanka opasnosti, odnosno smanjuju posljedice prirodne ili druge nesreće.
(7) Pripravnost je pravovremeno poduzimanje svih aktivnosti kojima se povećava i unaprjeđuje efikasnost i efektivnost operativnih i ostalih zakonom utvrđenih snaga i sredstava za odgovor na prirodnu ili drugu nesreću, što uključuje i privremenu evakuaciju ljudi i imovine s ugroženih lokacija.
(8) Odgovor je pružanje pomoći ili intervencija u toku ili neposredno nakon prirodne ili druge nesreće radi zadovoljavanja potrebe za očuvanjem života i osnovnih životnih potreba pogođenog stanovništva.
(9) Pružanje pomoći drugim državama je upućivanje materijalnih i financijskih sredstava, odnosno upućivanje pripadnika operativnih snaga, njihovih sredstava i opreme i humanitarnih resursa, na zahtjev pogođene države, a u skladu sa međunarodnim standardnim operativnim procedurama.
(10) Traženje pomoći od drugih država i međunarodnih organizacija je procedura posljedičnog podnošenja apela za pomoć i prihvaćanje pomoći u materijalnim i financijskim sredstvima, odnosno u operativnim snagama, njihovim sredstvima i opremi i humanitarnim resursima, u skladu sa međunarodnim standardnim operativnim procedurama.
(11) Subsidijarnost je princip donošenja odluka i njihovog provođenja na najnižem mogućem nivou uz koordinaciju na najvišem potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora na nesreću trebaju biti osnova za odgovor bilo kojeg obima.
(12) Koordinacija je osiguravanje vremenske i prostorne usklađenosti djelovanja svih učesnika u aktivnostima zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća po etapama provođenja poslova i zadataka, kao i njihovo pravovremeno obavještavanje. Koordiniranjem se, u smislu Smjernica Ujedinjenih nacija, osigurava efikasna komunikacija, uvezivanje i međusobno djelovanje nosilaca i snaga zaštite i spašavanja u svrhu provođenja zaštite i unaprjeđenja humanitarnih principa, izbjegavanja konkurencije i dupliranja, te ostvarivanja zajedničkih ciljeva.

Član 3.
(Principi)

(1) Zaštita i spašavanje je od posebnog javnog interesa za BiH.
(2) Sva fizička i pravna lica u BiH dužna su provoditi ličnu i uzajamnu zaštitu, pružati pomoć i spašavati ljudske živote, materijalna i druga dobra na osnovu lične svijesti, savjesti, relevantnih propisa i u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.
(3) Institucije i organi BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, u okviru svojih nadležnosti u oblasti zaštite i spašavanja provode zaštitu i spašavanje po principu subsidijarnosti.
(4) Oružane snage BiH pružaju pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge katastrofe i nesreće u skladu sa Zakonom o obrani BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 88/05).
(5) Institucije i organi BiH osiguravaju usklađenost, transparentnost i otvorenost sistema zaštite i spašavanja prema javnosti s ciljem ostvarivanja sigurnosti stanovništva i učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja utvrđenih ovim zakonom.
(6) Sve mjere zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća planiraju se, organiziraju i provode u skladu s principima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća, kao i preuzetim međunarodnim obavezama.

POGLAVLJE II - SARADNJA

Član 4.

(1) Institucije i organi BiH nadležni su za ostvarivanje međunarodne saradnje radi provođenja međunarodnih pravnih obaveza, kao i koordinaciju provođenja programa pomoći i razmjene iskustava sa institucijama i organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, te pružanju pomoći u slučaju nastanka prirodnih ili drugih nesreća većih razmjera, naročito onih s potencijalnim prekograničnim efektima.
(2) Radi razmjene iskustava i znanja, naučno - tehnoloških dostignuća i materijalnog opremanja u oblasti zaštite i spašavanja, nadležne institucije i organi entiteta i Brčko Distrikta BiH mogu sarađivati sa institucijama značajnim za zaštitu i spašavanje od prirodnih ili drugih nesreća u susjednim i drugim državama istog ili sličnog nivoa organiziranja.
(3) Nadležne institucije i organi BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH dužni su međusobno koordinirati aktivnosti saradnje utvrđene stavom (1) i (2) ovog člana.

Član 5.
(Međunarodna saradnja)

U skladu s članom 4. stav (1) ovog Zakona, pod međunarodnom saradnjom u zaštiti i spašavanju smatra se:

a) priprema i provođenje međunarodnih ugovora, sporazuma i drugih međunarodnih akata i dokumenata iz oblasti zaštite i spašavanja;
b) razmjena informacija s nadležnim organima drugih država i međunarodnih organizacija o zaštiti i spašavanju;
c) direktna komunikacija s nadležnim organima drugih država i međunarodnih organizacija u vezi s traženjem i provođenjem prijema i/ili pružanja hitne pomoći;
d) koordinacija prelazaka državne granice BiH i tranzita kroz treće zemlje tokom primanja i/ili pružanja međunarodne pomoći;
e) usklađivanje djelovanja međunarodnih snaga u zaštiti i spašavanju na teritoriji BiH i koordinacija upotrebe snaga zaštite i spašavanja u inozemstvu;
f) priprema i provođenje međunarodnih konferencija, seminara, kurseva, radionica i vježbi iz oblasti zaštite i spašavanja.

Član 6.
(Vršenje međunarodne saradnje)

(1) Međunarodnu saradnju iz člana 5. ovog Zakona ostvaruje Ministarstvo sigurnosti BiH ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo sigurnosti BiH).
(2) U obavljanju aktivnosti iz stava (1) ovog člana Ministarstvo sigurnosti BiH sarađuje s nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Član 7.
(Traženje međunarodne pomoći)

(1) Vijeće ministara BiH (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH), na prijedlog ili zahtjev Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, nadležnih institucija i organa BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, odlučuje o traženju međunarodne pomoći nakon proglašavanja stanja prirodne ili druge nesreće.
(2) Međunarodna pomoć, u smislu ovog zakona i u skladu s međunarodnim smjernicama i standardnim operativnim procedurama, može se tražiti kad se vlastitim snagama i sredstvima ne može adekvatno odgovoriti na prirodnu i drugu nesreću.
Član 8.
(Prihvaćanje i pružanje međunarodne pomoći)

(1) Vijeće ministara BiH odlučuje o prihvaćanju ponude za pomoć i pružanju međunarodne pomoći susjednim i drugim državama u prirodnim ili drugim nesrećama.
(2) Procedure prihvaćanja i pružanja međunarodne pomoći iz stava (1) ovog člana, u hitnim slučajevima, uredit će se posebnim propisom Vijeća ministara BiH.

Član 9.
(Upućivanje snaga zaštite i spašavanja)

(1) U akcije zaštite i spašavanja i druge aktivnosti, koje se provode u drugim državama, mogu se uputiti samo obučeni i osposobljeni pripadnici snaga zaštite i spašavanja.
(2) Pripadnici profesionalnih snaga zaštite i spašavanja mogu biti upućeni kao pomoć u druge države. Pripadnici dobrovoljnih snaga zaštite i spašavanja mogu biti upućeni kao pomoć u druge države isključivo uz dobrovoljni pristanak, koji daju u pisanoj formi.
(3) Pripadnici snaga zaštite i spašavanja koji se upućuju kao pomoć u druge države obavezno se osiguravaju od povreda i stradanja za vrijeme obavljanja dužnosti izvan teritorija BiH.
(4) Osobama iz stava (3) ovog člana, za vrijeme angažiranja izvan teritorije BiH pripada novčana naknada.
(5) Visinu naknade iz stava (4) ovog člana posebnim propisom utvrđuje Vijeće ministara BiH.

Član 10.
(Propisi za prelazak granice)

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, posebnim propisom uređuje način i postupak prelaska granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju.

POGLAVLJE III – KOORDINACIJA

Član 11.
(Koordinacija djelovanja institucija i organa BiH)

Ministarstvo sigurnosti BiH koordinira aktivnostima u planiranju i djelovanju institucija i organa BiH u oblasti zaštite i spašavanja.

Član 12.
(Koordinacija djelovanja institucija i organa entiteta i Brčko Distrikta BiH)

(1) Koordinaciju poslova i zadataka zaštite i spašavanja i razmjenu podataka, informacija i izvještaja o poduzetim mjerama zaštite i spašavanja među nosiocima poslova i zadataka zaštite i spašavanja između organa i službi Civilne zaštite entiteta i Brčko Distrikta BiH obavlja Ministarstvo sigurnosti BiH.
(2) Entiteti i Brčko Distrikt BiH, u okviru svojih nadležnosti u oblasti zaštite i spašavanja, uređuju, planiraju, obučavaju, organiziraju, financiraju, i provode zaštitu i spašavanje, s ciljem sprječavanja opasnosti, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih ili drugih nesreća.
(3) Ministarstvo sigurnosti BiH sarađuje s Društvom crvenog križa BiH i drugim humanitarnim organizacijama, organiziranim na nivou BiH, radi planiranja i učešća u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća.

POGLAVLJE IV – NADLEŽNOSTI ORGANA I INSTITUCIJA BIH

Član 13.
(Vijeće ministara BiH)

Vijeće ministara BiH u oblasti zaštite i spašavanja:

(a) utvrđuje Prijedlog programa razvoja sistema zaštite i spašavanja na nivou institucija i organa BiH i dostavlja ga Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje. Taj program sadržava smjernice za koncipiranje programa razvoja sistema zaštite i spašavanja u entitetima i Brčko Distrikta BiH;
(b) uređuje način prelaska državne granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju;
(c) donosi Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća institucija i organa BiH;
(d) donosi Procjenu ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća BiH;
(e) donosi akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje;
(f) donosi akt o formiranju Operativno-komunikacijskog centra BiH - 112, uvođenju evropskog broja za hitne situacije –112 i propisuje uvjete i način funkcioniranja Operativno-komunikacijskog centra BiH - 112;
(g) donosi Plan zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća institucija i organa BiH;
(h) proglašava nastanak i prestanak stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, na prijedlog Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje ili na zahtjev nadležnih organa entiteta ili Brčko Distrikta BiH, koji su već proglasili stanje nesreće na svojoj teritoriji;
(i) odlučuje o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje i koordinira provođenje standardnih operativnih procedura za njen prihvat nakon proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće;
(j) odlučuje o pružanju međunarodne pomoći u slučaju prirodne ili druge nesreće;
(k) formira, od specijaliziranih jedinica i službi Civilne zaštite entiteta, Brčko Distrikta BiH i drugih institucija, organa i pravnih lica na nivou BiH, mješovitu specijaliziranu jedinicu za zaštitu i spašavanje za djelovanje u slučaju prirodne ili druge nesreće, za učešće u međunarodnim vježbama, operacijama pomoći i drugim aktivnostima, uz saglasnost nadležnih organa entiteta, Brčko Distrikta BiH i drugih institucija, organa i pravnih lica na nivou BiH;
(l) donosi propis o visini naknade pripadnicima snaga zaštite i spašavanja kada se upućuju kao pomoć u druge države;
(m) predlaže financijska sredstva u budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za financiranje potreba za zaštitu i spašavanje iz nadležnosti institucija i organa BiH;
(n) obavlja i druge poslove zaštite i spašavanja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima na nivou BiH.

Član 14.
(Ministarstvo sigurnosti BiH)

Ministarstvo sigurnosti BiH obavlja sljedeće stručne i druge poslove u oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti BiH:

a) osigurava provođenje ovog zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja koji se donose na osnovu ovog zakona;
b) u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama Civilne zaštite i nadležnim organom za Civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH;
c) u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama Civilne zaštite i nadležnim organom za Civilne zaštite Brčko Distrikta BiH, izrađuje i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH;
d) u koordinaciji sa entitetskim upravama Civilne zaštite i nadležnim organom za Civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, prima i raspoređuje donacije namijenjene strukturama sistema zaštite i spašavanja BiH;
e) izrađuje i predlaže Program razvoja sistema zaštite i spašavanja institucija i organa BiH;
f) izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH propis o načinu prelaska državne granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju;
g) donosi okvirne planove i programe obučavanja u oblasti zaštite i spašavanja u BiH u skladu sa međunarodnim standardima;
h) donosi i realizira Program i plan obučavanja i osposobljavanja državnih službenika i zaposlenika u institucijama i organima na nivou BiH iz oblasti zaštite i spašavanja;
i) u saradnji i koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, organima uprave entiteta i Brčko Distrikta BiH prati i analizira stanje u oblasti zaštite i spašavanja u BiH i Vijeću ministara BiH predlaže mjere u skladu sa Zakonom;
j) predlaže akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje;
k) izrađuje i predlaže akt o formiranju Operativno-komunikacijskog centra BiH - 112;
l) izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH organizaciju, opremanje, uvjete i način funkcioniranja Operativno-komunikacijskog centra BiH - 112 i način dostavljanja i distribuciju podataka;
m) u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama Civilne zaštite i nadležnim organom za Civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, propisuje procedure komunikacije između institucija i organa BiH, te institucija i organa BiH s entitetima i Brčko Distriktom BiH u slučaju prirodnih ili drugih nesreća, kao i procedure obavještavanja javnosti;
n) promovira i izdaje stručnu i drugu literaturu iz oblasti zaštite i spašavanja;
o) razmjenjuje podatke iz oblasti zaštite i spašavanja sa drugim državama;
p) ostvaruje međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spašavanja;
r) sarađuje sa naučnim institucijama i privrednim društvima u razvoju tehnologije i opreme za zaštitu i spašavanje;
s) predlaže traženje međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje i koordinira provođenje standardnih operativnih procedura za njen prihvat;
t) koordinira provođenje standardnih operativnih procedura prilikom pružanja međunarodne pomoći;
u) koordinira provođenje mjera, poslova i zadataka u zaštiti i spašavanju u BiH;
v) u saradnji sa entitetskim upravama Civilne zaštite i nadležnim organom za Civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, organizira, koordinira i provodi, konferencije, seminare, kurseve, vježbe i druge aktivnosti od međunarodnog značaja iz oblasti zaštite i spašavanja u BiH;
z) koordinira aktivnosti sa entitetskim upravama za Civilnu zaštitu i nadležnim organom za Civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH na uspostavi standarda za opremu i sredstva koja se u BiH koriste u zaštiti i spašavanju;
aa) usmjerava nadležne organe na vođenje baze podataka o rizicima od prirodnih i drugih nesreća, opasnim materijama, snagama, sredstvima i drugim podacima značajnim za zaštitu i spašavanje u BiH, u skladu sa međunarodnim konvencijama;
bb) traži od Ministarstva obrane BiH angažiranje Oružanih snaga BiH u slučaju prirodne ili druge nesreće, nakon što se iscrpe raspoloživi civilni resursi za odgovor na prirodnu ili drugu nesreću;
cc) osigurava uvjete za rad Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje i obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe ovog tijela;
dd) obavlja i druge poslove zaštite i spašavanja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima na nivou BiH;

Član 15.
(Ostale institucije i organi)

Ostale institucije i organi na nivou BiH, koji obavljaju djelatnost iz oblasti zaštite i spašavanja, obavezni su planirati i provoditi mjere zaštite i spašavanja, te koordinirati planiranje i izvršavanje poslova i zadataka sa Ministarstvom sigurnosti BiH.

Član 16.
(Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje )

(1) Vijeće ministara BiH formira Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH (u daljnjem tekstu: Koordinaciono tijelo), kojeg čine predstavnici:

a) Vijeća ministara BiH – (devet članova)
b) Vlade RS - (pet članova)
c) Vlade FBiH – (pet članova)
d) Vlade Brčko Distrikta – (dva člana)

(2) Koordinaciono tijelo odlučuje većinom glasova članova, s tim da se odluka ne može donijeti bez saglasnosti najmanje polovine članova Koordinacionog tijela iz svakog od entiteta i članova iz Brčko Distrikta BiH.
(3) Koordinaciono tijelo donosi Poslovnik o radu kojim uređuje druga pitanja od značaja za njegov rad.

Član 17.
(Nadležnosti Koordinacionog tijela)

(1) Koordinaciono tijelo je stručno operativno tijelo Vijeća ministara BiH i nadležno je da:

a) Predlaže Vijeću ministara BiH, na zahtjev entiteta ili Brčko Distrikta BiH, proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH i prestanak navedenog stanja;
b) Predlaže Vijeću ministara BiH donošenje odgovarajućih odluka iz svoje nadležnosti;
c) Daje preporuke nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH;
d) Koordinira aktivnosti u zaštiti i spašavanju sa institucijama i organima entiteta i Brčko Distrikta BiH i institucijama i organima na nivou BiH, nakon proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na dijelu ili cijeloj teritoriji BiH, od strane Vijeća ministara BiH;
e) Koordinira prijem i pružanje međunarodne pomoći i donacija u zaštiti i spašavanju, nakon proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće;
f) Koordinira aktivnosti zaštite i spašavanja institucija i organa na nivou BiH u provođenju mjera prevencije i pripravnosti za prirodnu ili drugu nesreću u okviru propisanih nadležnosti i koordinira ih sa entitetima i Brčko Distriktom BiH;
g) Prati provođenje naloženih mjera i podnosi Vijeću ministara BiH izvještaje o svojim aktivnostima.

(2) Koordinaciono tijelo, po potrebi, poziva druge institucije, tijela, agencije, organizacije i stručnjake za određena pitanja od interesa za zaštitu i spašavanje u BiH ili inozemstvu da sudjeluju u radu bez prava glasa.
(3) Stručne i administrativne poslove za potrebe Koordinacionog tijela obavlja Ministarstvo sigurnosti BiH.
(4) Članovi Koordinacionog tijela dostavljaju Ministarstvu sigurnosti BiH informacije neophodne za rad Koordinacionog tijela po potrebi, a najmanje jednom svaka tri mjeseca.

Član 18.
(Operativno- komunikacijski centar BiH -112)

(1) Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne ili druge nesreće, kao i podataka o posljedicama koje su nastale pojavom prirodne ili druge nesreće po ljude i materijalna dobra na ugroženom području, obrade tih podatka i njihove distribucije nadležnim organima vlasti i pravnim licima, u BiH uvodi se sistem jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije – 112 i uspostavlja Operativno - komunikacijski centar BiH – 112 (u daljnjem tekstu: Centar – 112).
(2) U skladu sa stavom (1) ovog člana, Vijeće ministara BiH, u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, formira Centar – 112, s kojim se funkcionalno uvezuju operativni centri drugih institucija i organa BiH, kao i centri entiteta i Brčko Distrikta BiH.
(3) Ministarstvo sigurnosti BiH predlaže Vijeću ministara BiH propis o organizaciji, uvjetima i načinu funkcioniranja Centra – 112.


POGLAVLJE V – DONOŠENJE I USKLAĐIVANJE PLANOVA I PROGRAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA

Član 19.
(Programi i planovi)

(1) Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na nivou institucija i organa BiH vrši se na osnovu Programa razvoja sistema zaštite i spašavanja i Plana zaštite i spašavanja na nivou institucija i organa BiH od prirodnih ili drugih nesreća.
(2) Program i Plan iz stava (1) ovog člana izrađuju se na osnovu Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća.
(3) Program i Plan iz stava (1) ovog člana sadrže i smjernice za koncipiranje programa razvoja sistema zaštite i spašavanja i planova zaštite i spašavanja u entitetima i Brčko Distrikta BiH.

Član 20.
(Sadržaj programa)

Programom razvoja sistema zaštite i spašavanja institucija i organa BiH se određuje politika i strategija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, definiraju razvojni programi i projekti i strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja u BiH.

Član 21.
(Sadržaj planova)

Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvrđivanja organizacije, angažiranja i djelovanja sistema zaštite i spašavanja, zadataka i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provođenje zaštite i spašavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći.

Član 22.
(Dužnosti institucija i organa)

(1) Institucije i organi na nivou BiH dužni su, na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH dostaviti podatke potrebne za izradu Procjene ugroženosti, Programa i Plana zaštite i spašavanja BiH.
(2) Institucije i organi na nivou BiH, u skladu s ovim zakonom, izrađuju svoje operativne planove zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća i usklađuju ih sa Planom zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća BiH.
(3) Usklađivanje Plana zaštite i spašavanja BiH i planova entiteta i Brčko Distrikta BiH, vrši se u koordinaciji sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

POGLAVLJE VI – FINANCIRANJE, JAVNO INFORMIRANJE I ODNOSI S JAVNOŠĆU

Član 23.
(Financiranje)

(1) U budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH osiguravaju se financijska sredstva za:

a) opremanje, obučavanje, rad i funkcioniranje Centra - 112;
b) opremanje, obučavanje, rad i funkcioniranje Koordinacionog tijela;
c) stručno usavršavanje i osposobljavanje državnih službenika i zaposlenih na poslovima zaštite i spašavanja u institucijama i organima na nivou BiH;
d) naknadu troškova djelovanja u zaštiti i spašavanju međunarodnog karaktera čije izvršenje naloži nadležni organ za zaštitu i spašavanje;
e) pružanje pomoći drugim državama, entitetima i Brčko Distrikta BiH u slučajevima prirodnih ili drugih nesreća;
f) dodatno opremanje i obuku jedinica iz člana 13. stav (1) tačka k) ovog zakona;
g) i druge potrebe u skladu s ovim zakonom.

(2) Za financiranje dijela potreba i aktivnosti iz stava (1) ovog člana sredstva se mogu osigurati i kroz financijska i materijalno-tehnička davanja pravnih lica BiH, donacije drugih država i međunarodnih organizacija i druge vidove pomoći.

Član 24.
(Dostupnost informacija)

U provođenju poslova i zadataka zaštite i spašavanja nosioci poslova zaštite i spašavanja na nivou institucija i organa BiH dužni su osigurati transparentnost i učiniti dostupnim odgovarajuće informacije o opasnostima i mjerama zaštite i spašavanja građanima i široj javnosti u BiH i nadležnim institucijama vlasti susjednih zemalja koje može ugroziti prirodna ili druga nesreća nastala u BiH.

POGLAVLJE VII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 25.
(Donošenje propisa)

(1) Vijeće ministara BiH donosi propise iz člana 13. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Vijeće ministara BiH u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona predlaže izmjene i dopune relevantnih zakona, naročito u oblasti javnih nabava, carina i poreza, kako bi se osiguralo provođenje ovog zakona i funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja u BiH.
(3) Ministarstvo sigurnosti donosi propise iz člana 14. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Entiteti i Brčko Distrikt BiH će svoje zakone o civilnoj zaštiti i zaštiti i spašavanju i druge propise donijeti i uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 26.
(Dan zaštite i spašavanja)

Dan zaštite i spašavanja – Civilne zaštite BiH je 1. mart- Međunarodni dan Civilne zaštite.

Član 27.
(Stupanje na snagu)

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u «Službenom glasniku BiH».
(2) Ovaj zakon bit će objavljen u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

PSBiH broj: 198/08.
15. maja 2008.godine
Sarajevo

ZAKON O UČEŠĆU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA BiH, POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA U INOZEMSTVU

Na osnovu člana III.1, III. 5 a) i IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 22. decembra 2004, i na sjednici Doma naroda, održanoj 22. februara 2005, usvojila je

ZAKON O UČEŠĆU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE, POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA U INOZEMSTVU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se postupak upućivanja pripadnika i jedinica OS BiH, policijskih službenika, državnih službenika i zaposlenika (u daljnjem tekstu: predstavnici BiH) radi učešća u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu, postupak njihovog povlačenja iz mirovnih operacija i drugih aktivnosti u inozemstvu, te način financiranja takvih operacija i aktivnosti.

Član 2.

U smislu odredbi ovog zakona, operacije za podršku miru i druge aktivnosti podrazumijevaju:

1. Operacije sprečavanja sukoba:
a) promatračke misije;
b) preventivno raspoređivanje snaga;
c) obuku za operacije podrške miru.

2. Operacije očuvanja mira:
a) nadgledanje primirja i prekida vatre;
b) razdvajanje snaga;
c) razoružanje i demobilizacija.

3. Operacije uspostavljanja, provođenja i izgradnje mira:
a) kontrola provođenja embarga i sankcija;
b) zaštita ljudskih prava;
c) vojna pomoć civilnim vlastima;
d) stvaranje sigurnosnog okruženja za provođenje humanitarnih operacija.

4. Učešće u aktivnostima međunarodnih sigurnosnih i obrambenih organizacija, kojima je BiH pristupila na osnovu međunarodnih ugovora, a koje ne podrazumijevaju aktivnosti iz st. 1.,2.,3. i 7. ovog člana;

5. Humanitarne operacije kao samostalne operacije u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških nesreća;

6. Učešće u vojnim vježbama i obuci na osnovu međudržavnih ugovora;

7. Otklanjanje posljedica terorističkih napada.

Član 3.

Pripadnici i jedinice OS BiH, policijski službenici, državni službenici i zaposlenici, koji se upućuju u inozemstvo radi učešća u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima, imaju obavezu da:

• zastupaju interese BiH u skladu s mandatom misije,
• savjesno izvršavaju svoje zadatke i obaveze i poštuju lanac rukovođenja i komandovanja,
• provode i poštuju norme međunarodnog prava,
• snose troškove proistekle iz neopravdanog prekida angažiranja u misiji,
• ukoliko počine disciplinski prijestup, učine prekršajno ili krivično djelo, podliježu odgovornosti po zakonima BiH i međunarodnim konvencijama.

II - POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKE O UČEŠĆU PREDSTAVNIKA BiH U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA U INOZEMSTVU

Član 4.

Odluku o učešću predstavnika BiH u aktivnostima iz člana 2. tačke 1., 2., 3. i 7. donosi Predsjedništvo BiH.
Prije donošenja odluke iz stava 1. ovog člana, Predsjedništvo BiH će od Vijeća ministara BiH pribaviti ocjenu opravdanosti učešća u konkretnoj operaciji. Ocjena sadrži vanjskopolitičke, pravne, sigurnosne, obrambene i financijske aspekte. Vijeće ministara BiH dužno je dostaviti traženu ocjenu u roku od 60 dana od dana dostavljanja zahtjeva.
Vijeće ministara BiH može, na prijedlog nekog od ministarstava ili nadležnih državnih i entitetskih organa, odlučiti da pred Predsjedništvom BiH pokrene obrazloženu inicijativu o učešću u operacijama podrške miru.

Član 5.

Odluku o učešću predstavnika BiH u aktivnostima iz člana 2. tač. 4., 5. i 6. donose ministarstva Vijeća ministara BiH čiji se pripadnici upućuju u konkretnu operaciju podrške miru.

Član 6.

Parlamentarna skupština BiH dužna je razmatrati odluke Predsjedništva BiH o učešću pripadnika OS BiH, policijskih službenika, državnih službenika i zaposlenika u operacijama podrške miru u roku od 60 dana od dana donošenja odluke. Ako Parlamentarna skupština BiH ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH u datom roku, odluka će se smatrati odbijenom i obustavit će se sve aktivnosti na njenom provođenju.

Član 7.

Kod donošenja odluka o učešću predstavnika BiH, u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima, uvažavaju se sljedeći kriteriji:

a) državni interes BiH,
b) postojanje međunarodne obaveze BiH preuzete međunarodnim i međudržavnim ugovorima i sporazumima,
c) definirana pravila angažiranja sa jasnim ciljevima,
d) definirani financijski izdaci.

III - POSTUPAK DONOŠENJA NAREDBE O UPUĆIVANJU PRIPADNIKA I JEDINICA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE U INOZEMSTVO ZBOG UČEŠĆA U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA

Član 8.

Pripadnici OS BiH upućuju se u operacije podrške miru i druge aktivnosti u inozemstvo naredbom ministra obrane BiH, te na osnovu ovog zakona i Zakona o obrani BiH.
Akta iz stava 1. ovog člana, institucije i komande u sistemu obrane BiH realizirat će svojim naredbama neposredno u skladu s ovlaštenjima koja imaju u operativnom i administrativnom lancu komandovanja.

Član 9.

Prije donošenja naredbe o upućivanju jedinice OS BiH u inozemstvo radi učešća u aktivnostima iz člana 2. tačka 4. ovog zakona, ministar obrane BiH pribavit će odobrenje Predsjedništva BiH za učešće u svakoj konkretnoj aktivnosti.

Član 10.

O donošenju naredbe o učešću pripadnika i jedinica OS BiH, u humanitarnim operacijama po članu 2. tačka 5. ovog zakona, ministar obrane BiH neodgodivo će izvijestiti Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. Ako Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH ne odobre aktivnosti u roku od 30 dana od dana donošenja naredbe, ministar obrane BiH dužan je donijeti naredbu o trenutnom povlačenju pripadnika i jedinica OS BiH u BiH.

Član 11.

Pripadnici i jedinice OS BiH sudjeluju u redovnoj obuci i vježbama po članu 2. tačka 6. na osnovu godišnjeg plana obuke i vježbi u inozemstvu. Ministar obrane BiH će najkasnije do 15. septembra tekuće godine upoznati Vijeće ministara BiH s godišnjim planom vježbi i obuke za narednu kalendarsku godinu i uputit će neodgodivo informaciju o godišnjem planu Parlamentarnoj skupštini BiH i Predsjedništvu BiH.

IV - POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKE, ODNOSNO NAREDBE O UPUĆIVANJU POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA U INOZEMSTVO ZBOG UČEŠĆA U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA

Član 12.

Nadležni ministri i rukovodioci državnih upravnih organizacija, vodeći računa o stručnosti, zahtjevima misije i nacionalnoj zastupljenosti, određuju nacionalni sastav, vrstu opreme, kontingent za smjenu i druga pitanja vezana za izvršenje misije.

Član 13.

Policijski službenici, državni službenici i ostali zaposlenici upućuju se u operacije podrške miru i druge aktivnosti u inozemstvu na osnovu odluke nadležnog ministra, odnosno rukovodioca državne upravne organizacije, u skladu s ovim zakonom.

V - PROMJENA MANDATA I POVLAČENJE U SLUČAJU VANREDNIH OKOLNOSTI

Član 14.

Ako u toku izvršavanja misije dođe do promjene njenog karaktera iz kojeg proistječe ozbiljno ugrožavanje interesa BiH ili neprihvatljiv rizik za živote predstavnika BiH u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima, Predsjedništvo BiH može donijeti odluku o trenutnom povlačenju dijela ili cjelokupnog upućenog kontingenta predstavnika BiH.

VI - KOMANDOVANJE I IZVJEŠTAVANJE

Član 15.

Predstavnici BiH u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu, za vrijeme priprema, upućivanja i izvršavanja misije potčinjeni su komandantu-šefu misije kojeg imenuje organ nadležan za donošenje odluke o učešću.
Komandant-šef misije u ispunjavanju svojih obaveza i zadataka potčinjen je komandi multinacionalnih snaga i organima vlasti BiH.
U slučaju da su dobiveni zadaci i obaveze u suprotnosti sa zakonom ili odlukama nadležnog organa BiH, komandant-šef misije postupa po zakonima BiH, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Član 16.

Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH podnose redovni izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH dva puta godišnje, a vanredni izvještaj prema potrebi i zahtjevu od strane Parlamentarne skupštine BiH.
Izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH treba sadržavati informacije o:

• karakteru misije ili aktivnosti,
• strukturi snaga,
• stanju na terenu,
• rezultatima misije.

Član 17.

Parlamentarna skupština BiH će dva puta godišnje razmatrati učešće predstavnika BiH u operacijama podrške miru, a do kraja septembra tekuće godine donositi odluku o opravdanosti i nivou učešća u operacijama podrške miru za narednu godinu.

VII - OVLAŠTENJA ZA PROVOĐENJE ODLUKE

Član 18.

Ministarstva, odnosno državne upravne organizacije BiH i entiteta pružaju stručnu pomoć iz svog djelokruga u postupku upućivanja pripadnika OS BiH, policijskih službenika te državnih službenika i ostalih zaposlenika u inozemstvo, prelaska državne granice, praćenja njihovog rada i boravka u inozemstvu, te povlačenje iz inozemstva i njihovog povratka u BiH.

Član 19.

Ovlašćuju se nadležni ministri, odnosno rukovodioci državnih upravnih organizacija da donesu propise za provođenje ovog zakona.

Član 20.

U vezi s donošenjem ili provođenjem odluka donesenih u skladu s ovim zakonom, za potpis međunarodnih akata koji se sklapaju radi provođenja međunarodnih ugovora ili im prethode, ako tim međunarodnim aktima BiH ne preuzima nove međunarodnopravne obaveze, ovlašteni su nadležni ministri i rukovodioci državnih upravnih organizacija.

VIII - UČESNICI U OPERACIJAMA PODRŠKE MIRU I DRUGIM AKTIVNOSTIMA U INOZEMSTVU

Član 21.

Predstavnicima BiH upućenim u inozemstvo radi učešća u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima garantira se:

1. diplomatska i pravna pomoć i zaštita BiH;
2. zaštita ljudskih prava zagarantiranih Ustavom BiH;
3. pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja mirovne operacije kao i druga prava koja proizlaze iz radnopravnog statusa;
4. povratak na ranije radno mjesto, odnosno raspoređivanje na drugo radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i činom, odnosno zvanjem;
5. pravo na naknadu štete u slučaju fizičkog oštećenja ili gubitka života, koja će se utvrditi posebnim propisom.
Lica iz stava 1. ovog člana dužna su, u roku od 30 dana od dana završetka operacije podrške miru, javiti se nadležnom ministarstvu ili upravnom organu, odnosno upravnoj organizaciji radi nastavljanja radnog odnosa.
Prava iz stava 1. tač. 3. i 4. navedena lica ostvaruju kod nadležnog ministarstva ili upravnog organa, odnosno upravne organizacije.

Član 22.

U operacije podrške miru i druge aktivnosti u inozemstvu mogu se upućivati samo obučeni i prethodno pripremljeni pripadnici OS BiH, policijski službenici, te državni službenici i ostali zaposlenici.

Član 23.

Pripadnici profesionalnog sastava OS BiH i policije mogu biti upućeni u inozemstvo zbog učešća u operacijama podrške miru i drugih aktivnosti u inozemstvu iz člana 2. ovog zakona.
Pripadnici rezervnog sastava OS BiH mogu biti upućeni u inozemstvo samo radi pružanja humanitarne pomoći, te učešća u vježbama i obuci na osnovu međunarodnih ugovora i pod uvjetom dobrovoljnosti.
U operacije podrške miru i druge aktivnosti u inozemstvo ne mogu biti upućeni vojnici na služenju vojnog roka iz FBiH, odnosno iz RS.

Član 24.

Policijski službenici, državni službenici i ostali zaposlenici mogu biti upućeni u inozemstvo radi obavljanja civilnih poslova i zadataka u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu iz člana 2. ovog zakona, isključivo uz osobnu suglasnost.

IX - FINANCIRANJE

Član 25.

Sredstva potrebna za financiranje priprema, opremanja, upućivanja i učešća pripadnika OS BiH, policijskih službenika, te državnih službenika i drugih lica i njihovog povlačenja iz operacija podrške miru i drugih aktivnosti u inozemstvu iz člana 2. ovog zakona osiguravaju se iz Budžeta institucija BiH.

X - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 26.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

PS BiH broj 153/05
22. februara 2005.godine
Sarajevo

ZAKON O ODBRANI BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu člana III.5. a) i IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 28. septembra 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 5. oktobra 2005. godine, usvojila je

ZAKON

O ODBRANI BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

(Predmet Zakona)

Ovaj Zakon regulira jedinstveni odbrambeni sistem BiH, uspostavlja i definira lanac komandovanja i ulogu svih elemenata kako bi BiH imala pun kapacitet u civilnom nadzoru i zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Zakon utvrđuje prava, dužnosti i postupke institucija BiH, Oružanih snaga BiH (u daljnjem tekstu: Oružane snage) i entitetskih organa za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH kao i pružanje pomoći civilnim vlastima.

Član 2.

(Oružane snage)

(1) OS su profesionalna, jedna vojna sila koju organizira i kontrolira BiH. OS imaju aktivnu i rezervnu komponentu. OS, kao instituciju BiH, čine pripadnici iz reda sva tri konstitutivna naroda i reda ostalih, u skladu s Ustavom i zakonima BiH.

(2) OS sastoje se iz rodova organiziranih po sistemu pukova. Postoje tri pješadijska puka koji su organizacije odgovorne za vojno naslijeđe i identitet jedinica i naroda iz kojih potiču. Oni nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.

(3) Brigada je osnovna formacija OS. Komande brigada sastoje se od pripadnika više pukova. Brigade se sastoje od bataljona iz više od jednog pješadijskog puka.

Član 3.

(Vojne snage)

(1) Vojnim snagama, u smislu ovog Zakona, smatraju se sve formacije i jedinice, borbene i za podršku, kopnene, zrakoplovne i snage za protuzračnu odbranu organizirane od institucija BiH. Vojne snage ne mogu biti organizirane, obučavane, opremljene ili mobilizirane na teritoriji BiH, osim u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o službi u OSBiH).

(2) Svako vođenje vojne evidencije ili evidencije za potrebe organiziranja ili obučavanja vojnih i paravojnih snaga od strane lica i organa koji nisu propisani ovim Zakonom i Zakonom o službi u OS BiH krivično je djelo i kažnjivo je prema odredbama Krivičnog zakona.

Član 4.

(Zadaci Oružanih snaga)

Zadaci OS su:

a) učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma,
b) pružanje vojne odbrane BiH i njenim državljanima u slučaju napada,
c) pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
d) protuminsko djelovanje u BiH,
e) ispunjenje međunarodnih obaveza BiH.

Član 5.

(Zabrana političkog angažiranja)

OS ne mogu se koristiti u političke svrhe niti za aktivnosti političkih stranaka.

POGLAVLJE II. PRAVA I DUŽNOSTI INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ODJELJAK A. Nadležnosti Bosne i Hercegovine

Član 6.

(Ciljevi)

BiH organizira, razvija i održava vojni kapacitet i spremnost OS radi:

a) osiguranja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH,

b) unapređenja ciljeva vanjske politike BiH,

c) ispunjenja međunarodnih obaveza BiH,

d) zaštite državljana BiH.

Član 7.

(Civilna kontrola)

BiH osigurava transparentnu, demokratsku i civilnu kontrolu nad OS.

Član 8.

(Komandovanje i kontrola)

(1) BiH vrši komandovanje i kontrolu nad OS.

(2) Lanac komandovanja i kontrole nad Oružanim snagama počinje od Predsjedništva BiH (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo) do ministra odbrane BiH, zatim preko načelnika Zajedničkog štaba OS, komandanata Operativne komande OS i Komande za podršku OS do komandanata podređenih komandi i jedinica.

Član 9.

(Vojnoobavještajni poslovi)

(1) Planiranje, kontrola i obavljanje svih vojnoobavještajnih poslova spada u nadležnost BiH. Vojno obavještavanje je rod OS koji prikuplja, obrađuje i distribuira informacije u vezi s OS, s ciljem podrške vojnih misija Oružanih snaga.

(2) Osim dužnosti propisanih u stavu (1) ovog člana, vojnoobavještajni rod Oružanih snaga pružit će pomoć Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH u prikupljanju strateških vojnih podataka i vršenju protuobavještajnih aktivnosti.

(3) Prikupljanje strateških vojnih podataka i obavljanje protuobavještajnih aktivnosti iz stava (2) ovog člana, koje zahtijeva posebne istražne aktivnosti i upotrebu tehničkih sredstava za nadgledanje, obavlja isključivo Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, u skladu sa Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 12/04 i 20/04).

(4) Koordinacija između vojnoobavještajnog roda Oružanih snaga i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH detaljnije se uređuje sporazumom koji će ministar odbrane BiH i generalni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH potpisati najkasnije 30 dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona.

ODJELJAK B. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Član 10.

(Nadležnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine)

Parlamentarna skupština BiH (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština) nadležna je da:

a) proglasi ratno stanje na zahtjev Predsjedništva u slučaju direktnog napada na BiH ili dio BiH,

b) proglasi vanredno stanje na zahtjev Predsjedništva kada postoji prijetnja postojanju BiH, prijetnja napada na BiH ili bilo koji dio BiH ili neposredna ratna opasnost,

c) vrši demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oružanim snagama i svim institucijama odbrane na nivou BiH,

d) za donošenje zakona koji se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga,

e) potvrđuje postavljenja načelnika i zamjenike načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenike komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama,

f) nadzire i istražuje sva pitanja koja se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga,

g) donosi propise o čuvanju tajnih podataka tokom istraga i razmatranja.

ODJELJAK C. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Član 11.

(Komanda i kontrola)

Predsjedništvo, djelujući prema konsenzusu, ima vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama.

Član 12.

(Nadležnosti Predsjedništva)

Predsjedništvo donosi odluke konsenzusom i nadležno je da:

a) zahtijeva proglašenje ratnog stanja od Parlamentarne skupštine,

b) zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od Parlamentarne skupštine,

c) uputi Oružane snage u operacije tokom rata, vanrednog stanja ili mirovnih operacija van zemlje, u skladu sa zakonom,

d) ovlasti ministra odbrane BiH da naredi upotrebu i razmještaj Oružanih snaga,

e) angažira vojne snage za pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,

f) određuje i mijenja veličinu i strukturu Oružanih snaga u skladu sa zakonom,

g) utvrdi odgovarajuću nacionalnu zastupljenost u Oružanim snagama uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva, operativnu gotovost, potrebe za popunjavanjem, moral i koheziju Oružanih snaga. Predsjedništvo će se posebno pobrinuti da se, osim u pješadiji, odgovarajuća nacionalna zastupljenost osigura i u jedinicama u drugim rodovima putem preciznog definiranja minimalne zastupljenosti lica u tim jedinicama,

h) odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,

i) postavlja načelnika i zamjenike načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oružanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta Komande za podršku Oružanih snaga,

j) unapređuje profesionalna vojna lica u činove generala u Oružanim snagama,

k) postavlja i smjenjuje generale u Oružanim snagama,

l) smijeni načelnika ili zamjenike načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta ili zamjenike komandanta Operativne komande Oružanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta Komande za podršku Oružanih snaga, na prijedlog ministra odbrane BiH,

m) imenuje i smjenjuje vojnodiplomatske predstavnike i vojne predstavnike u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i međunarodnim organizacijama kao i vojne predstavnike BiH u stranim, multinacionalnim ili međunarodnim vojnim komandama i drugim stranim, multinacionalnim ili međunarodnim institucijama,

n) informira Parlamentarnu skupštinu o strateškim sigurnosnim i odbrambenim pitanjima,

o) usvoji Sigurnosnu politiku i Odbrambenu politiku BiH s ciljem pružanja strateških smjernica u vanjskim poslovima i pitanjima odbrane.

ODJELJAK D. Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine

Član 13.

(Nadležnosti Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine)

(1) Ministarstvo odbrane BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo odbrane) nadležno je za:

a) stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH,

b) predlaganje budžeta za odbranu BiH i izdavanje odobrenja za rashode iz budžeta BiH za odbranu,

c) organizaciju, opremanje i snabdijevanje Oružanih snaga,

d) reguliranje organizacije i vođenja pukova, njihovih komandi i osoblja,

e) provođenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provođenja zakona, ostalih propisa i općih akata iz oblasti odbrane,

f) izvršavanje obaveza u vezi s izgradnjom i održavanjem vojnih i drugih objekata, kao i objekata od posebnog značaja za odbranu BiH,

g) upravljanje i korištenje sredstava namijenjenih za potrebe Oružanih snaga,

h) nabavljanje, čuvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe Oružanih snaga,

i) izrađivanje kriterija o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i vojne opreme i brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u Oružanim snagama,

j) ispitivanje, kontrolu kvaliteta i verifikaciju naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga,

k) planiranje i izvođenje geodetskih, fotogrametrijskih i kartografsko-reprodukcijskih poslova od interesa za odbranu, provođenje nadzora nad izvođenjem tih poslova i briga o čuvanju, skladištenju i distribuciji geodetskih, fotogrametrijskih i kartografskih materijala i dokumenata značajnih za odbranu,

l) organiziranje veze, protuelektronskog osiguranja i kriptozaštite Oružanih snaga,

m) organiziranje i obavljanje inspekcijskog nadzora nad Oružanim snagama,

n) organiziranje i provođenje mjera sigurnosti i zaštite odbrambenog sistema, kao i tajnih podataka odbrane,

o) donošenje politika i osnovnih pravila za Oružane snage,

p) donošenje propisa o školovanju, odgoju i obrazovanju u Oružanim snagama,

r) donošenje propisa o vojnoj disciplini i drugih propisa predviđenih ovim Zakonom

s) predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima koji se tiču pitanja odbrane,

t) nadzor nad svim subjektima Oružanih snaga,

u) upućivanje prijedloga VM BiH s inicijativom o učešću u operacijama podrške miru kao i druge nadležnosti propisane Zakonom o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH, policijskih službenika, državnih službenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inozemstvu ("Službeni glasnik BiH", br. 14/05),

v) izradu, pregled i ažuriranje Odbrambene politike BiH koju odobrava Predsjedništvo,

z) izradu i odobravanje politika i propisa u pogledu organizacije, administracije, osoblja, obuke, opremanja i upotrebe Oružanih snaga,

aa) osiguravanje da BiH poštuje međunarodne obaveze koje se tiču pitanja odbrane,

bb) izradu procedura za odobravanje vojne pomoći civilnim vlastima u slučaju prirodnih i drugih katastrofa i nesreća, prema ovlaštenjima Predsjedništva,

cc) osiguravanje transparentnosti funkcija Ministarstva odbrane,

dd) utvrđivanje politike stambenog zbrinjavanja pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga,

ee) planiranje i organiziranje naučnoistraživačkog rada značajnog za odbranu,

ff) davanje stručnih mišljenja o nastavnim programima koji se tiču isključivo vojnih aspekata civilne odbrane, a na zahtjev nadležnih institucija,

gg) ostale nadležnosti definirane u zakonu.

(2) Ministar odbrane BiH donosi propise radi izvršavanja dužnosti navedenih u stavu (1) ovog člana.

Član 14.

(Popunjavanje Ministarstva odbrane)

Ministarstvo odbrane popunjava se državnim službenicima, zaposlenicima i profesionalnim vojnim licima raspoređenim u Ministarstvo odbrane, u skladu s važećim zakonima i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane.

ODJELJAK E. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine

Član 15.

(Organizacione i administrativne nadležnosti)

Ministar odbrane BiH (u daljnjem tekstu: ministar odbrane) ima sljedeće organizacione i administrativne nadležnosti, koje su predmet vrhovne komande i kontrole Predsjedništva:
a) predlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju, administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga kako bi se osigurala maksimalna interoperabilnost u Oružanim snagama i interoperabilnost sa snagama NATO-a,

b) obavlja ulogu međunarodnog predstavnika BiH za pitanja odbrane na ministarskom nivou,

c) daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu Oružanih snaga,

d) utvrđuje organizaciju i formaciju komandi i jedinica Oružanih snaga na prijedlog načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga,

e) daje preporuke Predsjedništvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,

f) uspostavlja strateško planiranje za oružane sukobe, operacije podrške miru i reagiranje u slučaju prirodnih i drugih katastrofa i nesreća,

g) predlaže postavljenje, unapređenje i smjenu generala u skladu s odredbama ovog Zakona,

h) planira i vrši nadzor nad provođenjem svih vojnoobavještajnih aktivnosti za Oružane snage,

i) daje preporuke Predsjedništvu vezano za postavljanje vojnodiplomatskih predstavnika i vojnih predstavnika,

j) angažira profesionalno vojno osoblje za popunjavanje odobrenih upražnjenih mjesta u Oružanim snagama,

k) unapređuje, postavlja i razrješava vojna lica ispod čina generala,

l) regulira nabavku robe i usluga za Oružane snage koje su izuzete Zakonom o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04 i 19/05),

m) upravlja i donosi propise o korištenju pokretne i nepokretne imovine.

Član 16.

(Komandne nadležnosti)

Ministar odbrane ima sljedeće komandne nadležnosti, koje su predmet vrhovne komande i kontrole Predsjedništva:

a) izdaje naređenje načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga za razmještaj ili upotrebu bilo koje jedinice Oružanih snaga u zemlji ili van zemlje da bi se omogućilo provođenje odluka Predsjedništva,

b) izdaje naređenje načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga za aktiviranje rezervnih jedinica i kategorija rezervista, u skladu s ovim Zakonom,

c) izdaje naređenje za razmještaj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oružanih snaga, s ciljem pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, u skladu s članom 44. ovog Zakona,

d) vrši komandu i kontrolu nad svim vojnoobavještajnim poslovima koje obavljaju Oružane snage.

Član 17.

(Kontrola i inspekcija)

(1) Ministar odbrane ima ovlaštenje da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama kako bi se osiguralo poštivanje ovog Zakona, te njegovih naređenja, uputstava i direktiva. Ministar odbrane imenovat će lica za vršenje inspekcija kako bi se potvrdilo to poštivanje i osigurala transparentnost.

(2) Ministar odbrane bit će odgovoran Parlamentarnoj skupštini i njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev će se pojaviti pred njom i podnijeti izvještaj o pitanjima koja su u nadležnosti Ministarstva odbrane. Ministar odbrane osigurat će učešće i pomoć osoblja Ministarstva odbrane ako se bude tražila podrška parlamentarnim procesima.

Član 18.

(Nemogućnost imenovanja)

Lice ne može biti imenovano na dužnost ministra odbrane ili zamjenika ministra odbrane u periodu od tri godine nakon prestanka profesionalne vojne službe u Oružanim snagama.

Član 19.

(Odgovornosti zamjenika ministra odbrane)

(1) Ministar odbrane imat će dva zamjenika: zamjenika ministra odbrane za politiku i planiranje i zamjenika ministra odbrane za upravljanje resursima.

(2) Zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje odgovoran je za:

a) politiku i planiranje,

b) međunarodnu saradnju,

c) vojnoobavještajne poslove i sigurnost,

d) komandu, kontrolu i komunikacije.

(3) Zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima odgovoran je za:

a) upravljanje osobljem,

b) finansije i budžet,

c) nabavku i logistiku.

(4) Ministar odbrane i njegova dva zamjenika neće biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

ODJELJAK F. Zajednički štab Oružanih snaga

Član 20.

(Nadležnosti)

(1) Zajednički štab Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Zajednički štab) je stručni štabni organ potčinjen ministru odbrane.

(2) Zajednički štab odgovoran je za planiranje, organiziranje i provođenje direktiva i naredbi ministra odbrane, uključujući sljedeće:

a) pripremanje i nadgledanje izvršenja vojnih naredbi, po uputstvu ministra odbrane,

b) izradu vojnih strategija za implementaciju Sigurnosne politike i Odbrambene politike BiH, po uputstvu ministra odbrane,

c) planiranje i implementaciju angažiranja vojnih snaga u skladu sa zakonom,

d) izradu politika kao podrška direktivama i naređenjima koje izda ministar odbrane,

e) pružanje pomoći u vojnom osoblju Ministarstvu odbrane.

(3) Zajednički štab čine: načelnik Zajedničkog štaba, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba za operacije, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba za resurse i vojno osoblje iz Oružanih snaga.

Član 21.

(Popunjavanje Zajedničkog štaba)

(1) Načelnik Zajedničkog štaba predlaže ministru odbrane popunjavanje Zajedničkog štaba u skladu s organizacijsko-formacijskom strukturom i procedurama koje uspostavi Predsjedništvo.

(2) Najviše dva člana najvišeg vojnog osoblja koji su direktno podređeni načelniku i zamjenicima načelnika Zajedničkog štaba bit će iz istog konstitutivnog naroda. Ostalo osoblje bira se na osnovu principa profesionalne stručnosti i odgovarajuće zastupljenosti konstitutivnih naroda i reda ostalih, u skladu s posljednjim popisom stanovništva u BiH iz 1991. godine.

Član 22.

(Nadležnosti načelnika Zajedničkog štaba)

(1) Načelnik Zajedničkog štaba ima sljedeće nadležnosti u okviru lanca komandovanja, pod vrhovnom komandom i kontrolom Predsjedništva:

a) vrši dužnost vojnog savjetnika Predsjedništva i ministra odbrane,

b) osigurava operativnu gotovost Oružanih snaga,

c) izdaje naređenja u skladu s nadležnostima Zajedničkog štaba,

d) nadgleda i osigurava izvršavanje direktiva i naredbi ministra odbrane,

e) daje preporuke i mišljenje ministru odbrane u vezi s unapređenjem i postavljenjem lica u činu pukovnika, brigadira i generala,

f) predstavlja BiH u pitanjima odbrane u svim međunarodnim organizacijama i u svim zemljama na nivou načelnika zajedničkog štaba-načelnika odbrane,

g) usmjerava, nadgleda i odgovara za aktivnosti osoblja Zajedničkog štaba.

(2) Načelnik Zajedničkog štaba, služeći u tom svojstvu, imat će čin general-pukovnika i bit će oficir s najvišim činom u Oružanim snagama.

Član 23.

(Odgovornosti zamjenika načelnika Zajedničkog štaba)

(1) U okviru Zajedničkog štaba, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba za operacije odgovoran je za:

a) vojnoobavještajne poslove, kontraobavještajne poslove i sigurnosne operacije,

b) razvijanje kapaciteta za provođenje operativnih komandi i planova, razvoj snaga i modernizaciju,

c) održavanje odnosa između Oružanih snaga i civilnih vlasti.

(2) U okviru Zajedničkog štaba, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba za resurse odgovoran je za:

a) ljudske resurse,

b) snabdijevanje, održavanje, transport i usluge za [tab,

c) tehnološko-informativne sisteme i komunikacije.

Član 24.

(Postavljenja)

(1) Načelnika i zamjenike načelnika Zajedničkog štaba predlaže ministar odbrane, a postavlja Predsjedništvo, uz konsultacije sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo dostavi svoju odluku o imenovanju.

(2) Predsjedništvo može smijeniti s dužnosti načelnika [taba i zamjenike načelnika [taba, na prijedlog ministra odbrane.

(3) Načelnik Zajedničkog štaba i njegova dva zamjenika ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda niti će načelnik Zajedničkog štaba biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao komandant Operativne komande Oružanih snaga i komandant Komande za podršku Oružanih snaga.

ODJELJAK G. Operativna komanda Oružanih snaga

Član 25.

(Komandant Operativne komande Oružanih snaga)

(1) Komandant Operativne komande Oružanih snaga je:

a) operativni komandant za sve taktičke jedinice u Oružanim snagama,

b) operativni komandant za sve misije koje zahtijevaju razmještaj i upotrebu bilo kojeg operativnog dijela Oružanih snaga,

c) komandant za obuku i multinacionalne vježbe koje zahtijevaju razmještaj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oružanih snaga.

(2) Komandant Operativne komande Oružanih snaga podređen je načelniku Zajedničkog štaba.

(3) Komandant Operativne komande Oružanih snaga ima dva zamjenika, koji su mu podređeni u okviru Operativne komande Oružanih snaga.

Član 26.

(Nadležnosti)

(1) Komandant Operativne komande Oružanih snaga ima sljedeće nadležnosti u okviru lanca komandovanja, pod vrhovnom komandom i kontrolom Predsjedništva:

a) izdaje naređenja podređenim komandama i snagama, neophodna za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

b) provodi politike Zajedničkog štaba,

c) priprema operativne planove na osnovu naređenja načelnika Zajedničkog štaba,

d) utvrđuje rješenja taktičke komande i kontrole za komande i snage u okviru Operativne komande Oružanih snaga,

e) organizira komande i snage unutar Komande u okviru svojih ovlaštenja za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

f) angažira snage unutar Komande u okviru svojih ovlaštenja za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

g) postavlja komandante privremenih sastava za izvršavanje misija,

h) koordinira i odobrava one aspekte uprave i podrške uključujući kontrolu resursa i opreme, internu organizaciju i obuku, i disciplinu neophodnu za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

i) izvještava načelnika Zajedničkog štaba o operativnim potrebama,

j) predlaže inicijative za poboljšanje interoperabilnosti Oružanih snaga s oružanim snagama država članica NATO-a.

(2) Komandant Operativne komande Oružanih snaga, vršeći tu dužnost, imat će čin general-majora.

Član 27.

(Postavljenja)

(1) Ministar odbrane predlaže komandanta Operativne komande Oružanih snaga i njegova dva zamjenika, a postavlja ga Predsjedništvo, uz konsultacije sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo dostavi svoju odluku o imenovanju.

(2) Komandant Operativne komande Oružanih snaga i njegova dva zamjenika ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, niti će komandant biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao načelnik Zajedničkog štaba ili komandant Komande za podršku Oružanih snaga.

(3) Predsjedništvo, na preporuku ministra odbrane, može smijeniti s dužnosti komandanta Operativne komande Oružanih snaga i njegova dva zamjenika.

ODJELJAK H. Komanda za podršku Oružanih snaga

Član 28.

(Komandant Komande za podršku Oružanih snaga)

(1) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga je komandant za:

a) osoblje,

b) logistiku,

c) obuku i doktrinu.

(2) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga podređen je načelniku Zajedničkog štaba.

(3) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga ima dva zamjenika komandanta koji su mu podređeni u okviru Komande za podršku Oružanih snaga.

Član 29.

(Nadležnosti komandanta Komande za podršku Oružanih snaga)

(1) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga ima sljedeće nadležnosti u okviru lanca komandovanja, pod vrhovnom komandom, uputstvima i kontrolom Predsjedništva:

a) izdaje naređenja i uputstva podređenim upravama i snagama, neophodna za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi, uključujući naređenja i uputstva nad svim aspektima individualne vojne obuke i logistike,

b) provodi politike, propise i naredbe Ministarstva odbrane i Zajedničkog štaba vezane za osoblje, logistiku i obuku,

c) priprema planove za podršku operacijama na osnovu naređenja načelnika Zajedničkog štaba,

d) pruža podršku Operativnoj komandi Oružanih snaga na osnovu naređenja načelnika Zajedničkog štaba,

e) organizira uprave i snage u okviru Komande na način koji on smatra neophodnim za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

f) pruža podršku u razmještaju ili preraspoređivanju Oružanih snaga,

g) koordinira i odobrava one aspekte uprave i podrške uključujući kontrolu resursa i opreme, internu organizaciju i obuku, i disciplinu neophodnu za izvršavanje misija dodijeljenih Komandi,

h) predlaže načelniku Zajedničkog štaba logističke potrebe, te standarde za obuku osoblja, opremanje i snabdijevanje Oružanih snaga,

i) utvrđuje potrebe za obukom Oružanih snaga, izrađuje Nacrt doktrine obuke, te organizira izvođenje individualne obuke,

j) održava nepokretnu imovinu Oružanih snaga,

k) izrađuje i provodi planove za upravljanje lokacijama za skladištenje municije i lokacijama za skladištenje oružja u skladu s međunarodnim obavezama, odgovarajućim zakonima i propisima koje izda Ministarstvo odbrane i Zajednički štab,

l) daje preporuke za nabavku robe i usluga za Oružane snage u skladu s važećim zakonskim propisima,

m) predlaže inicijative za poboljšanje interoperabilnosti Oružanih snaga s oružanim snagama država članica NATO-a,

n) odgovoran za upravljanje evidencijama o osoblju u skladu s propisom koji donosi ministar odbrane.

(2) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga, vršeći tu dužnost, imat će čin general-majora.

Član 30.

(Postavljenja i smjene)

(1) Ministar odbrane predlaže komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i njegova dva zamjenika, a postavlja ga Predsjedništvo, uz konsultacije sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo dostavi svoju odluku o imenovanju..

(2) Komandant Komande za podršku Oružanih snaga i njegova dva zamjenika ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, niti će komandant biti iz reda istog konstitutivnog naroda kao načelnik Zajedničkog štaba ili komandant Operativne komande Oružanih snaga.

(3) Predsjedništvo, na preporuku ministra odbrane, može smijeniti s dužnosti komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i njegova dva zamjenika.

Član 31.

(Trajanje dužnosti)

Načelnik Zajedničkog štaba i njegovi zamjenici, komandanti Operativne komande Oružanih snaga i Komande za podršku Oružanih snaga i njihovi zamjenici postavljaju se na te dužnosti na period do četiri godine.

ODJELJAK I. Stalni komitet za vojna pitanja

Član 32.

(Dužnosti)

Stalni komitet za vojna pitanja vrši sljedeće dužnosti ako Predsjedništvo ne odluči drugačije:

a) razmatra i daje savjete o Sigurnosnoj politici i Odbrambenoj politici BiH, koje se pripremaju po uputstvu ministra odbrane,

b) daje savjete Predsjedništvu o postavljenju načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba, komandanata i zamjenika Operativne komande Oružanih snaga i Komande za podršku Oružanih snaga,

c) kako svi članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja s pravom glasa mogu podnijeti žalbu ako Predsjedništvo ne odobri postavljenje ili smjenu oficira s činom generala, takve žalbe razmatra cijeli Stalni komitet za vojna pitanja i mogu se preinačiti u skladu s Poslovnikom Stalnog komiteta za vojna pitanja.

POGLAVLJE III. SASTAV ORUŽANIH SNAGA

ODJELJAK A. Opće odredbe

Član 33.

(Sastav Oružanih snaga)

Oružane snage sastoje se od profesionalnog vojnog osoblja, pripadnika rezervnog sastava koji su angažirani u vojnu službu, civilnih lica i kadeta.

Član 34.

(Dan Oružanih snaga)

(1) Dan Oružanih snaga je 1. decembar, kao dan donošenja Odluke o formiranju Oružanih snaga BiH 2003. godine.

(2) Ministar odbrane propisom utvrđuje dan pukova u Oružanim snagama.

ODJELJAK B. Rezervni sastav

Član 35.

(Zadatak)

Oružane snage u svom sastavu imaju pripadnike rezervnog sastava, čiji je zadatak pružanje podrške aktivnim mirnodopskim snagama, održavanje operativne gotovosti, dopuna operativnim potencijalima i poboljšanje održivosti aktivnih snaga.

Član 36.

(Popunjavanje)

(1) Pripadnici rezervnog sastava su vojnici, podoficiri i oficiri kojima je prestala profesionalna vojna služba po ugovoru. Služba u rezervnom sastavu definira se Zakonom o službi u OSBiH.

(2) Ministar odbrane može regrutirati dodatne pripadnike rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijašnjeg vojnog iskustva, kako bi popunio formacijska mjesta za koja su potrebni stručnost i iskustvo. Obaveza služenja u rezervnom sastavu takvih stručnjaka definira se ugovorom.

Član 37.

(Veličina i struktura)

Predsjedništvo, u skladu s članom 12. ovog Zakona, određuje veličinu i strukturu rezervnog sastava za Oružane snage, koja će biti 50% od odobrenog brojnog stanja profesionalnog vojnog sastava. Ministar odbrane odgovoran je za organiziranje, opremanje i obuku snaga rezervnog sastava.

Član 38.

(Obuka)

Pripadnici rezervnog sastava koji nemaju prijašnjeg vojnog iskustva moraju proći vojnu obuku u skladu s dodijeljenom vojnoevidencijskom specijalnošću, odnosno položajem. Svi pripadnici rezervnog sastava moraju proći redovnu obuku kako bi ispunili zakonske obaveze.

Član 39.

(Prava i odgovornosti)

Prava i odgovornosti pripadnika rezervnog sastava reguliraju se u skladu s odredbama Zakona o službi u OSBiH i drugim propisima.

POGLAVLJE IV. PROGLAŠENJE RATNOG ILI VANREDNOG STANJA

Član 40.

(Zahtjev za proglašenje ratnog stanja)

(1) Predsjedništvo zahtijeva proglašenje ratnog stanja od Parlamentarne skupštine u slučaju direktnog napada na BiH. Vojni napad na bilo koji dio BiH bilo kakvim vojnim sredstavima i u bilo kojem obliku smatra se napadom na cijelu BiH.

(2) U slučaju direktnog napada na BiH, Parlamentarna skupština sazvat će vanrednu sjednicu što je prije moguće kako bi se razmotrio zahtjev za proglašenje ratnog stanja.

Član 41.

(Zahtjev za proglašenje vanrednog stanja)

Predsjedništvo zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od Parlamentarne skupštine kada postoji prijetnja postojanju BiH, prijetnja normalnom funkcioniranju ustavnih institucija ili neposredna ratna opasnost.

Član 42.

(Proglašenje ratnog ili vanrednog stanja)

(1) Proglašenje ratnog ili vanrednog stanja razmatra Parlamentarna skupština, na zahtjev Predsjedništva, ako ona zasjeda u vrijeme zahtjeva.

(2) Ako Parlamentarna skupština ne zasjeda u vrijeme zahtjeva za proglašenje ratnog ili vanrednog stanja, Predsjedništvo može narediti angažiranje jedinica Oružanih snaga ili njihovu upotrebu.

Član 43.

(Rokovi za razmatranje)

(1) Ako postoje opravdani razlozi za proglašenje vanrednog stanja, ili u slučajevima kada je Predsjedništvo, zbog hitnosti, naredilo angažiranje jedinica Oružanih snaga za uklanjanje uzroka za objavu vanrednog stanja, Parlamentarna skupština sazvat će specijalnu sjednicu u roku od 48 sati kako bi razmotrila zahtjev za proglašenje vanrednog stanja ili naredbu o upotrebi Oružanih snaga.

(2) Ako Parlamentarna skupština ne proglasi vanredno stanje u roku od 72 sata od zahtjeva Predsjedništva ili naredbe za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga, zahtjev će se smatrati odbijenim, a naredba stavljena van snage.

POGLAVLJE V. PRIRODNE I DRUGE KATASTROFE I NESREĆE

Član 44.

(Angažiranje)

(1) Ministar odbrane, po ovlaštenju Predsjedništva, može angažirati Oružane snage u slučaju prirodnih i drugih katastrofa i nesreća, na zahtjev odgovarajućih civilnih organa BiH ili entiteta o čemu izvještava Parlamentarnu skupštinu.

(2) Jedinice Oružanih snaga mogu se razmjestiti kao pomoć civilnim vlastima u slučaju prirodnih i drugih katastrofa i nesreća, u skladu s uputstvima koja donosi ministar odbrane.

Član 45.

(Sadržaj misije)

Naredba kojom se razmještaju jedinice Oružanih snaga za pomoć civilnim vlastima sadrži:

a) konkretnu prirodu misije,

b) jedinice i broj angažiranog ljudstva,

c) kome su jedinice odgovorne,

d) trajanje misije,

e) zadatak.

POGLAVLJE VI. SUKOB INTERESA I PROFESIONALIZAM

Član 46.

(Lice na službi)

Lice na službi u Oružanim snagama štiti i održava državnu imovinu i koristi je samo u ovlaštene svrhe. Dužnost lica na službi je i da iznese na vidjelo prevare i korupciju lica u lancu komandovanja.

Član 47.

(Sukob interesa)

Profesionalna vojna lica na službi u Oružanim snagama neće:

a) imati finansijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njihovih dužnosti,

b) imati zaposlenje van Oružanih snaga ili obavljati bilo koje druge aktivnosti koji su u sukobu sa zvaničnim dužnostima i odgovornostima.

Član 48.

(Političko i javno djelovanje)

(1) Pripadnici Oružanih snaga, uključujući generale, neutralni su u političkim pitanjima i neće se angažirati u bilo kojoj vrsti aktivnosti političkih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na javnu dužnost.

(2) Ovaj član ne sprečava pripadnike Oružanih snaga da se registriraju za glasanje i glasaju ili da se kandidiraju za izbore u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04 i 20/04).

(3) Pripadnik rezervnog sastava, koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost, nije obavezan dati ostavku na dužnost ako je angažiran na redovnoj obuci, ali ne može za vrijeme boravka u Oružanim snagama djelovati i nastupati s pozicije stranačke pripadnosti.

Član 49.

(Podržavanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini)

Od vojnih lica očekuje se da podržavaju provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Aktivnosti protiv Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i opstrukcija smatraju se osnovom za smjenu s dužnosti.

Član 50.

(Zabrana službe)

(1) Oficirima s bilo kojim činom nije dozvoljeno da služe u Oružanim snagama ili da budu zaposleni u Ministarstvu odbrane nakon službe u oružanim snagama druge države.

(2) Pripadnici Oružanih snaga ne mogu pripadati oružanim snagama drugih država ni svim ostalim vojnim i paravojnim snagama i ne mogu ih regrutirati druge države.

(3) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na oficire s bilo kojim činom, koji su u profesionalnu vojnu službu entitetskih vojski stupili do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 51.

(Zabrana angažiranja državljana Bosne i Hercegovine)

Državljanima BiH čije je prebivalište na području BiH, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država.

Član 52.

(Kodeks ponašanja)

Ministar odbrane može propisati kodeks ponašanja za pripadnike Oružanih snaga.

POGLAVLJE VII. GENERALNI INSPEKTORAT

Član 53.

(Generalni inspektorat)

(1) Generalni inspektorat je organizaciona jedinica Ministarstva odbrane.

(2) Generalnim inspektoratom rukovodi generalni inspektor koji je profesionalno vojno lice u činu generala i postavlja se na dužnost u skladu s ovim Zakonom.

(3) Generalni inspektor može, po odobrenju ministra odbrane i prema potrebi, angažirati dodatne inspektore s ciljem obavljanja poslova Generalnog inspektorata.

Član 54.

(Nadležnosti)

(1) Generalni inspektorat osigurava da vojna lica u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama budu upoznata i ponašaju se u skladu s Poglavljem VI. ovog Zakona, kao i bilo kojim drugim kodeksom ponašanja ili propisima koje usvoji ministar odbrane, a koji se odnose na etičko ponašanje i profesionalizam.

(2) Generalni inspektorat, u tom smislu, ima sljedeće nadležnosti:

a) obuka i obrazovanje profesionalnih vojnih lica u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama u profesionalnom i etičkom smislu,

b) iniciranje, provođenje, kontrola i nadgledanje ispitivanja i istraga tvrdnji o lošem vladanju profesionalnih vojnih lica u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama,

c) davanje savjeta ministru odbrane u vezi s uklanjanjem okolnosti koji štete moralu, djelotvornosti i reputaciji Oružanih snaga,

d) davanje preporuka za propise i koordinacija uspostavljanja profesionalnih standarda i pravila moralnog rukovođenja, kako bi se poboljšala profesionalnost, etičko ponašanje i lične sposobnosti vojnih lica u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama.

Član 55.

(@albe i pomoć)

(1) Bilo koje profesionalno vojno lice u Oružanim snagama ili drugi državljani BiH mogu uložiti žalbu ili zahtjev za pomoć Generalnom inspektoratu, a u vezi s pitanjima koja su u njegovoj nadležnosti.

(2) Generalni inspektor predlaže ministru odbrane donošenje uputstava kojima se uspostavljaju odgovarajuće procedure za primjenu ovog člana. Takva uputstva sačinjena su na način koji promovira povjerenje javnosti u etičko ponašanje i profesionalnost profesionalnih vojnih lica u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama.

POGLAVLJE VIII. ZAKLETVA

Član 56.

(Polaganje zakletve)

Lice koje prvi put pristupa Oružanim snagama položit će sljedeću zakletvu:

"Svečano se zaklinjem da ću braniti suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i odgovorno i savjesno izvršavati sve dužnosti potrebne za njenu odbranu."

POGLAVLJE IX. ZASTAVE, HIMNA I VOJNA OBILJEŽJA

Član 57.

(Zastava, himna i obilježja Oružanih snaga)

(1) Oružane snage imat će svoju zastavu, himnu i obilježja. Zastava i himna bit će zastava i državna himna BiH, a obilježje će biti zastava BiH.

(2) Obilježja će nositi svi pripadnici Oružanih snaga. Upotreba zastave i državne himne bit će obavezna za Oružane snage.

Član 58.

(Zastave i obilježja pukova, brigada, jedinica i institucija Oružanih snaga)

(1) Pukovi će imati svoje zastave i obilježja.

(2) Brigade, jedinice i institucije Oružanih snaga mogu imati svoje zastave i obilježja.

(3) Oficiri u činu generala ne mogu nositi obilježja pukova.

(4) Ministar odbrane donosi propise o izgledu zastava i obilježja iz st. (1) i (2) ovog člana.

(5) Predsjedništvo je odgovorno za odobravanje izgleda zastava i obilježja iz st. (1) i (2) ovog člana, na prijedlog ministra odbrane.

Član 59.

(Zabrana)

Nikome nije dozvoljeno reproducirati ili koristiti obilježja Oružanih snaga bez pisanog ovlaštenja ministra odbrane.

POGLAVLJE X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODJELJAK A. Stručni tim za provođenje tranzicije

Član 60.

(Uspostavljanje i poslovi Stručnog tima)

(1) Ministar odbrane, u skladu s ovim Zakonom, uspostavlja Stručni tim za provođenje tranzicije (u daljnjem tekstu: Stručni tim) u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Stručni tim odgovoran je ministru odbrane i po njegovim naređenjima i instrukcijama obavljat će sljedeće poslove:

a) planirati, organizirati, pružati pomoć i nadgledati proces preuzimanja funkcija iz člana 67. ovog Zakona u oblasti odbrane na državni nivo,

b) dostavljati, u pisanoj formi, prijedloge i preporuke ministru odbrane o svim pitanjima vezanim za proces tranzicije,

c) ostale dužnosti koje odredi ministar odbrane.

(3) Ministar odbrane propisat će dužnosti, zadatke, sastav i trajanje mandata Stručnog tima.

(4) Stručni tim donosi Poslovnik o radu.

Član 61.

(Izvještavanje o procesu tranzicije)

(1) Stručni tim će o procesu tranzicije mjesečno i po potrebi izvještavati ministra odbrane.

(2) Ministar odbrane će, na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana, izvještavati Predsjedništvo, Vijeće ministara BiH i nadležnu komisiju Parlamentarne skupštine.

(3) Cjelokupno osoblje iz Ministarstva odbrane, Zajedničkog štaba, komandi i pripadnici Oružanih snaga pružit će punu podršku Stručnom timu u skladu s direktivama i uputstvima koje izda ministar odbrane.

ODJELJAK B. Status državnih službenika i zaposlenika

Član 62.

(Reguliranje statusa državnih službenika i zaposlenika)

(1) Izuzetno od odredbi člana 19., stav (4) i člana 32a) Zakona o državnoj službi u institucijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 14/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05), 1. januara 2006. godine svi državni službenici iz ranijih entitetskih ministarstava odbrane, kojima je u postupku nadležnih entitetskih agencija utvrđen status državnih službenika, postaju državni službenici u Ministarstvu odbrane, i na njih se primjenjuje Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, uz sljedeće izuzetke u primjeni:

a) član 15. stav (1) tačke a) i d) ne primjenjuju se,

b) Poglavlje IV. ne primjenjuje se, osim čl. 22., 30. i 31.,

c) Poglavlje V. ne primjenjuje se, osim čl. 38., 39. i 41.,

d) član 51. st. (1) i (2) ne primjenjuju se.

(2) Izuzeci navedeni u stavu (1) ovog člana primjenjuju se do donošenja konačne odluke o statusu državnih službenika u Ministarstvu odbrane od strane ministra odbrane, nakon procesa izbora predviđenog članom 64. ovog Zakona.

(3) Dana 1. januara 2006. godine namještenici/radnici iz ranijih entitetskih ministarstava odbrane postaju zaposlenici u Ministarstvu odbrane i na njih će se primjenjivati Zakon o radu u institucijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04 i 7/05).

(4) Danom propisanim u st. (1) i (3) ovog člana pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji entitetskih ministarstava odbrane postaju sastavni dio Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane. Državni službenici i zaposlenici iz st. (1) i (3) ovog člana nastavljaju obavljati prethodne poslove i zadatke u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti s ovim Zakonom, dok ministar odbrane ne donese konačnu odluku o njihovom statusu u Ministarstvu odbrane nakon procesa izbora iz člana 64. ovog Zakona.

(5) Državni službenici i zaposlenici iz st. (1) i (3) ovog člana zadržavaju svoju poziciju, plaću i naknade sve dok ministar odbrane ne donese konačnu odluku o njihovom statusu u Ministarstvu odbrane nakon procesa izbora predviđenog u članu 64. ovog Zakona.

(6) Državni službenici i zaposlenici u Ministarstvu odbrane koji su u slučaju razrješenja s dužnosti nastalog zbog prekobrojnosti prema odluci ministra odbrane iz člana 65. ovog Zakona, donesenoj nakon završetka procesa izbora iz člana 64. ovog Zakona, imaju pravo na otpremninu u iznosu od šest mjesečnih plaća, ili na otpremninu u iznosu od 12 mjesečnih plaća u slučaju državnih službenika s najmanje 15 godina radnog iskustva.

Član 63.

(Zabrana zapošljavanja)

Od dana stupanja na snagu ovog Zakona pa do dana preuzimanja državnih službenika i namještenika/radnika koji je propisan u članu 62., st. (1) i (3) ovog Zakona, entitetska ministarstva odbrane i Ministarstvo odbrane neće moći primati nove državne službenike, namještenike/radnike i zaposlenike.

Član 64.

(Proces izbora)

(1) Ministar odbrane, na prijedlog Stručnog tima, imenuje jednu ili više komisija za izbor. U toku imenovanja ministar je dužan voditi računa o nacionalnoj strukturi, spolu, stepenu stručne spreme i stručnim sposobnostima lica koja će biti imenovana u članstvo komisije za izbor. U sastav svake komisije ulaze po tri člana. Ministar odbrane donosi odluku o radu komisije za izbor kojom će regulirati sastav komisija za izbor, način rada, izborni kriterij i postupak, koja će donijeti Poslovnik o radu.

(2) Prije osnivanja komisije za izbor, shodno stavu (1) ovog člana, ministar odbrane vrši provjeru članova komisije kako bi se utvrdilo da oni ispunjavaju uvjete propisane u stavu (3) ovog člana.

(3) Komisija za izbor ima odgovornost da utvrdi da li državni službenici i zaposlenici u Ministarstvu odbrane ispunjavaju uvjete za nastavak radnog odnosa u Ministarstvu odbrane koji su utvrđeni relevantnim propisima, kao i druge kriterije koje je utvrdio ministar odbrane, a odobrilo Vijeće ministara BiH.

(4) Ministar odbrane može imenovati međunarodne eksperte kao pridružene članove komisije za izbor. Međunarodni eksperti imat će isključivo savjetodavnu ulogu u radu komisije i neće imati pravo glasa prilikom donošenja odluka.

(5) Komisija za izbor dostavlja prijedloge za sve državne službenike i zaposlenike u Ministarstvu odbrane, preuzete iz ranijih entitetskih ministarstava odbrane, zajedno s izvještajem, ministru odbrane na razmatranje prije nego što on donese odluku iz čl. 65. i 66. ovog Zakona.

Član 65.

(Odlučivanje o statusu državnih službenika i zaposlenika)

Nakon završetka procesa izbora iz člana 64. ovog Zakona, ministar odbrane donosi odluke o statusu svih državnih službenika i zaposlenika u Ministarstvu odbrane, u skladu s izvještajem iz člana 64. stav (5) ovog Zakona.

Član 66.

(Donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji)

(1) Ministar odbrane pripremit će i podnijeti Vijeću ministara BiH na davanje saglasnosti novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Nakon usvajanja pravilnika iz stava (1) ovog člana, ministar odbrane vrši postavljenje na predviđena radna mjesta izabranih državnih službenika i zaposlenika.

ODJELJAK C. Prijenos funkcija

Član 67.

(Plan preuzimanja funkcija)

(1) Ministar odbrane, do 1. januara 2006. godine, na osnovu prijedloga Stručnog tima, donosi Plan preuzimanja funkcija.

(2) Nakon preuzimanja funkcija ministar odbrane će, uz pomoć Stručnog tima, osigurati punu implementaciju Plana iz stava (1) ovog člana.

Član 68.

(Lanac komandovanja u periodu tranzicije)

(1) Od 1. januara 2006. komandant Zajedničke komande Vojske FBiH i načelnik Generalštaba Vojske RS direktno su odgovorni načelniku Zajedničkog štaba do ukidanja Zajedničke komande Vojske FBiH i Generalštaba Vojske RS.

(2) Komandant Zajedničke komande Vojske FBiH i načelnik Generalštaba Vojske RS nemaju operativna komandna ovlaštenja.

Član 69.

(Privremeno upravljanje prijašnjim entitetskim ministarstvima odbrane)

Ministar odbrane, najkasnije do 1. januara 2006. godine, određuje po jedno lice za svako prijašnje entitetsko ministarstvo odbrane da obavlja one poslove i zadatke neophodne za efikasno upravljanje prijašnjim entitetskim ministarstvima do završetka procesa tranzicije.

ODJELJAK D. Prijenos imovine, aktive i arhive

Član 70.

(Prijenos pokretne imovine, arhive, spisa i drugih dokumenata)

(1) Ministarstvo odbrane i entitetska ministarstva odbrane će, danom stupanja na snagu ovog Zakona, na osnovu svih podataka o pokretnoj imovini, početi sačinjavanje sveobuhvatnog popisa pokretne imovine u svom posjedu koja služi za potrebe odbrane, uključujući, uz ostalo, arhivu, spise i druge dokumente (u daljnjem tekstu: pokretna imovina). Sveobuhvatni popis bit će dostavljen Ministarstvu odbrane u roku od 30 dana.

(2) U roku od 30 dana od dana prijema sveobuhvatnog popisa pokretne imovine, Stručni tim će Ministarstvu odbrane predložiti plan za daljnje postupanje svom pokretnom imovinom koja i dalje služi za potrebe odbrane, koji će sadržavati prijedlog načina, metoda i vremenske dinamike za konačno raspoređivanje na svim pravima i obavezama u odnosu na pokretnu imovinu.

(3) Ministarstvo odbrane će 1. januara 2006. preuzeti pravo posjeda nad svom pokretnom imovinom iz stava (2) ovog člana, uključujući arhive, spise i druge dokumente, koji i dalje služe za potrebe odbrane.

Član 71.

(Prijenos nepokretne imovine)

(1) Ministarstvo odbrane i entitetska ministarstva odbrane će, danom stupanja na snagu ovog Zakona, na osnovu svih podataka o nepokretnoj imovini, početi sačinjavanje popisa nepokretne imovine koja služi za potrebe odbrane, a na kojoj pravo upravljanja i raspolaganja, pravo korištenja ili pravo vlasništva ima FBiH, Vlada RS, Vlada FBiH, ministarstva odbrane, Vojska RS, Vojska FBiH ili neki drugi organ BiH ili bilo koje njene administrativne jedinice (u daljnjem tekstu: nepokretna imovina). Nadležne institucije dužne su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona dostaviti sveobuhvatne popise nepokretne imovine Ministarstvu odbrane, ali u svakom slučaju najkasnije do 31. decembra 2005. godine.

(2) Stručni tim u roku od 30 dana od prijema sveobuhvatnog popisa nepokretne imovine predlaže ministru odbrane plan za konačno postupanje sa svom nepokretnom imovinom koja će i dalje služiti za potrebe odbrane, a u skladu s važećim propisima.

(3) Ministarstvo odbrane će 1. januara 2006. preuzeti na korištenje i ući u posjed nepokretne imovine iz stava (2) ovog člana.

Član 72.

(Prijenos drugih prava i obaveza)

(1) Ministarstvo odbrane i entitetska ministarstva odbrane će, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, sačiniti sveobuhvatan popis ostalih prava i obaveza prijašnjih entitetskih ministarstava odbrane i predložiti plan o prijenosu ostalih prava i obaveza Ministarstvu odbrane, s 1. januarom 2006.

(2) Osim ako nije drugačije predviđeno u planu za prijenos ostalih prava i obaveza iz stava (1) ovog člana odobrenog u skladu s članom 73. ovog Zakona, entitetske vlade i dalje su odgovorne za dugove, zaduženja i ostale obaveze entitetskih ministarstava odbrane nastalih do 1. januara 2006.

(3) Entitetske vlade ne mogu tražiti odštetu, doprinos ili obeštećenje od BiH u pogledu prijenosa ostalih prava i obaveza, osim u slučaju ako ih za to ovlasti Vijeće ministara BiH ili Parlamentarna skupština.

Član 73.

(Sporazum o prijenosu imovinskih prava)

(1) Ministarstvo odbrane dostavlja plan o konačnom raspolaganju imovinom iz člana 70., stav (3), člana 71., stav (3) i člana 72. na odobrenje Vijeću ministara BiH.

(2) Nakon što Vijeće ministara BiH odobri plan, a u roku od 60 dana, ali u svakom slučaju najkasnije do 31. decembra 2005., Ministarstvo odbrane podnosi Vijeću ministara BiH, vladama RS i FBiH na potpis sporazume, odluke, rješenja ili ostale relevantne akte potrebne za okončanje raspolaganja svim pravima i obavezama nad pokretnom i nepokretnom imovinom.

Član 74.

(Zabrana raspolaganja imovinom)

Od dana stupanja na snagu ovog Zakona do dana stupanja na snagu sporazuma, odluke, rješenja ili drugog relevantnog akta iz člana 73. ovog Zakona kojim se okončava raspolaganje imovinskim pravima između prijašnjih entitetskih ministarstava odbrane i Ministarstva odbrane, zabranjuje se bilo kakvo raspolaganje imovinom iz člana 70., stav (3), član 71., stav (3) i člana 72. ovog Zakona.

ODJELJAK E. Budžet i finansijska pitanja

Član 75.

(Budžet za odbranu za 2006. godinu)

(1) Počevši od fiskalne 2006. godine, sve aktivnosti na pripremi budžeta, donošenju, izvršenju, računovodstvu, izvještavanju i nadzoru budžeta za Ministarstvo odbrane i Oružane snage obavljaju se u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04).

(2) U skladu s odredbama člana 11. Zakona o finansiranju institucija BiH, privremeno finansiranje za fiskalnu 2006. godinu obračunavat će se na osnovu "ukupnog budžeta za odbranu za BiH" za 2005. godinu, kao što je to utvrđeno u članu 46. Zakona o odbrani BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 43/03).

Član 76.

(Entitetski budžeti za odbranu za 2005. godinu)

(1) Obaveze entiteta nastale i uvrštene u budžet do 31. januara 2006. kao predviđeni troškovi entitetskih budžeta za odbranu za 2005. godinu ostaju obaveza odgovarajućeg entiteta i neće ih na sebe preuzeti BiH, osim ako se izričito ne postigne dogovor između Vijeća ministara BiH i vlade relevantnog entiteta.

(2) Obaveze entiteta nastale u 2005. godini, a koje nisu uvrštene u budžet za 2005., izmirit će entitetske vlade - entitetska ministarstva finansija. Ove obaveze na osnovu dokumentacije koju su obradila lica iz člana 69. ovog Zakona bit će dostavljene na knjiženje i realizaciju entitetskim ministarstvima finansija.

(3) Ministar odbrane pružit će pomoć entitetskim organima vlasti koji će preuzeti odgovornost za zatvaranje entitetskih budžeta za odbranu za fiskalnu 2005. godinu nakon 1. januara 2006.

Član 77.

(Zabrana preuzimanja obaveza)

(1) Od dana usvajanja ovog Zakona do 1. januara 2006. godine, entitetskim ministarstvima odbrane zabranjuje se zaključivanje ugovora i preuzimanje obaveza koje se ne mogu u potpunosti podmiriti iz sredstava budžeta za odbranu za 2005. godinu.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ministar odbrane može, u izuzetnim slučajevima, i kada je potrebno osigurati kontinuirano funkcioniranje i rad Oružanih snaga, dozvoliti zaključivanje takvih ugovora.

Član 78.

(Ostale finansijske obaveze)

Do 1. aprila 2006., Stručni tim za provođenje tranzicije pripremit će analizu svih finansijskih pitanja koja nisu obuhvaćena odredbama zakona i predati ministru odbrane izvještaj i prijedloge za rješavanje tih pitanja.

ODJELJAK F. Vojna obaveza

Član 79.

(Ukidanje vojne obaveze)

Vojna obaveza regulirana entitetskim zakonima ukida se na cijeloj teritoriji BiH 1. januara 2006. godine.

Član 80.

(Evidencije u vezi s vojnom obavezom)

(1) Evidencije o licima koja su regulirala vojnu obavezu u bilo kojem entitetu prenose se na odgovarajuće organe uprave u entitetima, kantonima ili općinama.

(2) Evidencije o profesionalnim vojnim licima kojima je prestala služba u Vojsci RS, odnosno Vojsci FBiH nakon 1. januara 2002. prenose se u Ministarstvo odbrane.

ODJELJAK G. Struktura i lokacije Oružanih snaga

Član 81.

(Struktura i lokacije Oružanih snaga)

(1) Veličinu, strukturu i lokacije novih Oružanih snaga predložit će ministar odbrane, a usvojiti Predsjedništvo najkasnije 1. jula 2006. godine.

(2) Komande brigada, te njima dodijeljeni bataljoni formirat će se i razmjestiti najkasnije 1. jula 2007. godine.

(3) Pješadijski pukovi i njihove komande formirat će se i razmjestiti najkasnije 1. jula 2007. godine.

(4) Svi ostali pukovi i službe formirat će se i razmjestiti najkasnije 31. decembra 2007. godine.

ODJELJAK H. Pravni propisi

Član 82.

(Stavljanje zakonskih propisa van snage)

(1) Entititeski parlamenti donijet će zakone kojima će se 1. januara 2006. staviti van snage Zakon o odbrani RS ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 21/96, 46/01 i 33/04), Zakon o vojsci RS ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 31/96, 46/01 i 33/04), Zakon o odbrani FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/04) i Zakon o službi u Vojsci FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/04).

(2) Drugi državni i entitetski zakoni i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti odbrane uskladit će se s odredbama ovog Zakona. U slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog Zakona, odredbe ovog Zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće.

(3) Entitetski zakoni i podzakonski akti bit će usklađeni s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 83.

(Usklađivanje međunarodnih sporazuma)

Vijeće ministara BiH i vlade dva entiteta nastavit će aktivnosti da se Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, kao i svi drugi međunarodni sporazumi, usklade s principima ovlaštenja državnog nivoa za komandu i kontrolu nad Oružanim snagama.

Član 84.

(Aktivnosti za prijem u NATO)

Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.

Član 85.

(Stupanje na snagu i primjena)

(1) Početkom primjene ovog Zakona stavlja se van snage Zakon o odbrani BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 43/03).

(2) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 2006. godine, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.